Na ogromno zadovoljstvo organizatora tematskog sastanka „Značaj maternjeg jezika u dijaspori“, upriličenog 3. februara ove godine, zavidan broj učesnika prisustvovao je istom, slušao predavanja uvaženih predavača i diskutovao sa njima.

Naime, tematski sastanak organiziran na inicijativu šest iseljeničkih organizacija, okupljenih oko koncepta Diaspora Online Check-In (i-platforme iz Švicarske, pangea mreže iz Njemačke, BH Roots-a iz Austrije, Odbora bh. učitelja iz Danske, Kulturnog društva Bošnjaka ”Preporod” iz Splita i Saveza bosanskohercegovačkih udruženja koji također djeluju u Danskoj), te uz neizostavnu podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, iz Sektora za iseljeništvo, ugostio je preko stotinu učesnika, kako iz same Bosne i Hercegovine tako i iz svih dijelova svijeta, što je itekako premašilo očekivanja i organizatora, ali i govornika ovog pionirskog online događaja.

Na samom početku ovog dvosatnog eventa, učesnicima su se obratili gospodin Kemo Sarač, pomoćnik ministra navedenog Ministarstva, kao i gospodin Nikola Burić, izvršni direktor i-platforme koji su istakli značaj online okupljanja predstavnika bosanskohercegovačke dijaspore.

„Iako nas trenutne okolnosti, prouzrokovane pandemijom koronavirusa, uveliko ograničavaju, zaista nismo željeli sjediti skrštenih ruku i prepustiti se samoj situaciji. Naprotiv, sve navedene organizacije, zajedno sa Ministarstvom, redovno su učestvovale na mjesečnim druženjima koja smo nazvali ‘Diaspora Online Check-In’, u sklopu kojih je i iznikla ideja za organiziranjem ovog tematskog sastanka. Svjesni važnosti očuvanja maternjeg jezika u zemljama prijema, problematika ovog prvog tematskog sastanka nametnula se sasvim logično“, poručio je, između ostalog, gospodin Sarač.

Ključna uloga roditelja

Centralni dio predavanja pripao je uvaženoj dr. Dini Mehmedbegović – Smith, koja se dugi niz godina bavi istraživanjem maternjeg jezika. Borba za očuvanjem maternjeg jezika, ističe Mehmedbegović – Smith odvija se i u brojnim, mnogo razvijenijim zajednicama, od bosanskohercegovačke. No, naglašava i važnost pravilnog imenovanja jezika, te dodaje da se maternji jezik treba uporedo nazivati i očinji jezik, te na taj način prevazilaziti marginalizacija očeve uloge u odgoju djeteta.

Svoja istraživanja Mehmedbegović – Smith, u najvećoj mjeri, sprovodila je u Velikoj Britaniji. Istražujući, spoznala je da je brojnim osobama upotreba maternjeg jezika, između ostalog, posebno značajna zarad kvalitetnog održavanja odnosa sa porodicom u Bosni i Hercegovini, zatim zarad očuvanja identiteta, ali i razumijevanja kulture porijekla. Međutim, prema mišljenju ispitanih roditelja, koji su prema njenom mišljenju ključni za ovu problematiku, za budući poslovni uspjeh samog djeteta bitniji je engleski jezik, tvrdi Mehmedbegović – Smith. Zanimljivo je da su za očuvanje maternjeg jezika u zemljama prijema jednako zaslužne i one osobe koje tek treba da se ostvare u ulozi roditelja. Od njihovih odluka ovisit će budući jezički razvoj djeteta, ali i djetetova osjećanja u vezi sa ovom problematikom.

„Roditelji djeluju kao zakonodavac u kući, oni odlučuju kojim će se jezikom govoriti u vrijeme zajedničkih aktivnosti, ali za svoje odluke snose i veliku odgovornost. Također, pojedini roditelji suočavaju se sa određenim strahom smatrajući da se njihovo dijete, čestom upotrebom maternjeg jezika, neće dobro snaći u zemlji prijema, što, u konačnici, može negativno utjecati na svakodnevnu upotrebu maternjeg/očinjeg jezika“, dodaje Mehmedbegović – Smith.

Očuvanje maternjeg jezika uveliko ovisi i o dopunskim školama u kojima se okupljaju osobe istog porijekla, učestvuju u zajedničkim aktivnostima, te na djecu prenose znanja u vezi sa geografijom, historijom, likovnom i muzičkom kulturom. Na tim mjestima dolazi i do samog umrežavanja bh. zajednica u dijaspori, što je od prijekog značaja.

Također, prema sprovedenom istraživanju, roditeljima koji propagiraju dvojezičnost, a koja je itekako značajna za kognitivni razvoj djeteta, u velikoj mjeri su od pomoći i medijski sadržaji na maternjem jeziku.

Dr. Mehmedbegović – Smith razvila je pristup nazvan „Zdrava jezička dijeta“ koji je općeprihvaćen u brojnim evropskim zemljama, a detaljnije o istom možete pročitati na njenoj web stranici.

Primjeri iz prakse

Gospodin Vedad Boberg Fazlić učesnicima ovog događaja prezentirao je rezultate sprovedenog upitnika u Njemačkoj, u vezi sa online učenjem maternjeg jezika. Naglasivši da se ne radi o naučnom istraživanju, ukazao je na nekoliko segmenata koja su činila srž upitnika.

Naime, na pitanje izučavaju li djeca u zemljama prijema maternji jezik, preko 90% ispitanika, tvrdi Fazlić, odgovorilo je odrično, ali na pitanje bi li roditelji bili zainteresirani da im djeca, na online način, izučavaju maternji jezik, preko 90% ispitanika, ovaj put, odgovorilo je potvrdno, te su dodali da bi njihovo dijete, tokom radne sedmice, bilo spremno izdvojiti jedan do dva sata za ovu vrstu aktivnosti.

Prema Fazlićevom mišljenju, za uspješnu online nastavu ključni su kvalitet i fleksibilnost.

Navedeno, interno, istraživanje sprovedeno je u periodu august – septembar 2020. godine.

Gospođa Samira Ceribašić, predsjednica Udruženja Bosanskohercegovačke škole u Minhenu sudionicima ovog događaja govorila je o tome na koji način se, do sada, izučavao maternji jezik u ovoj državi, istakla je činjenicu da je navedeno Udruženje uključeno u projekat višejezičnosti, te da se, putem njega, promovira bosanski jezik u Minhenu, dok se gospođa Jasna Hasanbašić, predsjednica Odbora bosanskohercegovačkih učitelja u Danskoj, fokusirala na mlađu generaciju roditelja bosanskohercegovačkog porijekla.

„Roditelji su itekako podijeljenog mišljenja kada je u pitanju izučavanje maternjeg jezika u Danskoj. Iako se starije generacije, dobrim dijelom, i dalje služe maternjim jezikom u svakodnevnom govoru, mlađe osobe, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, toj praksi pristupaju sve rjeđe“, tvrdi Hasanbašić.

Istakla je i činjenicu da je, do 2019. godine, u Danskoj postojalo devet dopunskih škola u kojima se izučavao maternji/očinji jezik, od kojih su dvije, nažalost, usljed nedostatka zainteresiranih, „ugašene“.

Na koncu, priliku da se obrati učesnicima dobila je i uvažena gospođa Azra Hodžić – Kadić, predavačica BHS jezika na Univerzitetu u Beču. Govorila je o projektu „Otkrij bosanski“, ali i o problematici udžbenika. Naime, prema njenim riječima, djeca kojima je maternji jezik drugi ili čak strani jezik često nailaze na problem usljed neprilagođenosti samih udžbenika.

Zadovoljni događajem, organizatori su obećali održavanje sličnih događaja i u budućnosti.

Snimak samog susreta možete pogledati putem Facebook stranice pangea mreže ili na Youtube kanalu pangea mreže.