Iako je rođen u Austriji, Ivica Jurak djetinjstvo je proveo u zemlji podrijekla svojih roditelja, a kako sam kaže prelijepom mjestu Gromiljak u općini Kiseljak gdje je odrastao i pohađao osnovnu školu. U dobi od 12 godina, 1992. godine s majkom i dvije sestre vraća se u Austriju, u Kapfenberg gdje mu je otac radio i živio. Ivica u Austriji nastavlja školovanje, planira budućnost. Danas je uspješan poduzetnik, vlasnik tvrtke Jurak Metalbalbau GmbH, a pored mnoštva poslovnih obaveza rado pomaže brojne sportske klubove i pojedince.
Veze s rodnim krajem svojih roditelja u kojem je proveo djetinjstvo, nikad nije prekinuo. U Gromiljak dolazi kad god ima priliku, a za ovo mjesto veže ga mnoštvo prijatelja, rodbine, obiteljska kuća.
Sve spomenute aktivnosti, kao i traženje mogućnosti za uspostavu gospodarske saradnje austrijskih s tvrtkama u Kiseljaku i središnjoj Bosni neki su od načina na koje Ivica Jurak aktivno radi u Kapfenbergu s domovinom. S Jurakom smo razgovarali o njegovim planovima i životu zajednice iseljenika iz središnje Bosne u Kapfenbergu, odnosno BiH prema iseljeništvu kao i njegovoj viziji kako ga unaprijediti.
Kapfenberg, industrijski gradić u Austriji ima oko 22,5 tisuća stanovnika, njih oko 12 posto vuku korijene iz BiH, a većina ima i austrijsko državljanstvo. Među njima su brojni iseljenici iz središnje Bosne, Kiseljaka, Kreševa, Fojnice i Busovače. Ivica Jurak pripadnik je druge generacije iseljenika podrijeklom iz BiH, među kojom je mnoštvo uspješnih poslovnih ljudi koji značajno doprinose ekonomskom razvoju dijela Austrije u kojemu žive i rade.
„Rekao bih da je doprinos nas iz druge generacije iseljenika razvoju ekonomije veliki. Skoro da nema oblasti u kojoj nemamo sposobnih poduzetnika, od metalne industrije u kojoj ja radim, preko građevine i ugostiteljstva do financijskog i administrativnog sektora. Mogao bi slobodno reći da smo dobro integrirani u poslovnom svijetu Kapfenberga“, GmbH jedan od primjera uspješnog poslovanja u ovom dijelu Austrije.
Nakon poslovnih obveza, Ivica Jurak pronalazi vremena i za sport. Za bogat sportski život u Kapfenbergu dobar dio zasluga pripada upravo iseljenicima podrijetlom iz BiH. Primjerice, oni podrijetlom iz središnje Bosne nakon rata, 1995 godine osnovali su Hrvatski amaterski športaški klub, HAŠK Kapfenberg čiji je predsjednik trenutno Anto Mikulić. Kroz djelovanje kluba njegovi članovi aktivno rade i na jačanju veza s domovinom kroz organiziranje sportskih sadržaja poput malonogometnih turnira. Na ovaj način i u sportskom su se životu uklopili u imidž Kapfenberga.
Potvrdio nam je i kako kod njega trenutačno boravi mladi tenisač Ivan Biletić, član „Eliptic“ koji pohađa Tennis Academy Kindberg. Jurak je dječaku iz Gromiljaka, mjesta u kojem je i sam odrastao, odlučio pomoći u ostvarenju snova o blistavoj sportskoj karijeri koju mu mnogi predviđaju.
Ivica Jurak uspješan je poduzetnik, vezan je uz domovinu u kojoj je odrastao ali ne i zadovoljan iskorištenošću njezinih potencijala i postojećim vezama s iseljeništvom. Ruka suradnje koju kaže često i na različite načine iseljenici pružaju BiH, ostaju negdje „u zraku“ bez konkretnog odgovora o ponuđenim modalitetima suradnje. „Nisam zadovoljan suradnjom s BiH, prije svega kao poduzetnik jer smatram da bi poslovna suradnja s Europskom unijom mogla biti puno bolja. BiH ima izuzetan zemljopisni položaj kao i mnoštvo drugih potencijala kao što su prirodna bogatstva i sposobni ljudi uz koje se može puno više napraviti. Uz jednu jaku i stabilnu politiku smatram da bi sve moglo puno bolje funkcionirati te da bi ljudi u BiH mogli dobiti priliku za siguran i pristojno plaćen posao.
To su ujedno i moje želje za BiH, da iskoristi svoje brojne potencijale i ljudima osigura kvalitetne poslovne prilike, zaključuje priču Ivica Jurak, pripadnik druge generacije iseljenika iz BiH koji žive i rade u Kapfenbergu u Austriji.
Njegovi roditelji kao i mnogi iseljenici koji ondje žive pomagali su rodni kraj u ratu i nakon njega na različite načine. No, čini se kako je došlo vrijeme za neke druge modalitete pomoći, najprije kroz poslovnu suradnju koja bi BiH mogla pomoći ostvariti brojne neiskorištene potencijale te na taj način barem dijelom zaustaviti sve izražajniji trend odlaska.
Izvor: Artinfo.ba
