Konjic je grad i centar istoimene opštine, smješten u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, te na sjeveru Hercegovačko-neretvanskog kantona. Prirodno-geografski Konjic pripada području Planinske (planinske) Hercegovine. Konjic je upravo tamo gdje bi trebao biti, u srcu Bosne i Hercegovine, dovoljno blizu juga, sjevera, istoka i zapada! Opština Konjic je teritorijalno jedna od najvećih opština u Bosni i Hercegovini.
Potencijal općine Konjic leži u velikom šumskom i poljoprivrednom zemljištu, razvijenoj namjenskoj industriji, hidrološkom potencijalu i sve zastupljenijem turizmu.
Konjic karakteriziraju brojni turistički potencijali, među kojima su centar turističke ponude Boračko i Jablaničko jezero, dolina rijeke Neretve, planine Prenj, Bjelašnica i Visočica, kao i brojne kulturno-istorijske atrakcije. Između ostalog, Stari most u gradskoj jezgri Konjica simbol je ovog grada i šire hercegovačke regije.
Planina Prenj najljepša je i najatraktivnija planina u BIH. Smješten je u srcu dinarnih planina u sjevernom dijelu Hercegovine. Prenj leži u luku, sa sjeverozapada, rijeke Neretve od Glavatičeva kod Konjica do Bijelog Polja kod Mostara; sa jugoistočne strane je omeđen planinskim masivima Veleža (1969m), Crvnja (1921m) i Visočica (1964m). Okružuj ga prirodna i vještačka jezera: Boračko, Jablaničko, Grabovičko, Salakovac, kao i rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Drežanka. U podnožju planine se nalaze tri grada: Konjic, Jablanica i Mostar. Planina Prenj spada u visoke planine BIH. Njen najviši vrh je Zelena Glava – 2155m. Vrhovi Prenja su interesantni i privlačni za planinare koji uživaju u čarima ove netaknute prirode.
Lukomir je podbjelašničko selo, najvisočije naselje u Bosni i Hercegovini sa 1472 mnv. Selo je sačuvalo svoj etno-izgled, posjećeno brojnim turistima radi svoje autentičnosti i prirode koja ga okružuje. Do ovog sela se može doći iz pravca Sarajeva, a također i iz pravca Konjica. Ovo selo pripada općini Konjic. Svakom ko se uspne na malo uzvišenje povrh zadnjih kuća u selu, zastane dah pred veličnstvenim pogledom na dugački greben Visočice čiji se rub strmo obrušava u gotovo 1000 m duboki klanac kojim protiče Rakitnica. Lukomir je poznat po svojoj tradicionalnoj odjeći, a žene i danas nose pletene odjevne predmete kakvi su se nosili i prije nekoliko stoljeća.
Boračko jezero nalazi se na sjeveroistočnoj strani planine Prenj, na nadmorskoj visini od 405 m. Oblika je elipse, dugačko 786, široko 502 i dubine do 14 metara. Spada u jedno od najljepših prirodnih jezera u BiH. U njega utječe Borački potok, a otiče rječica Šištica koja pravi vodopad visok preko 30 metara. Okolicu krase gusti kompleksi četinarske i listopadne šume. U jezeru ima šarana, potočne i jezerske pastrmke, kalifornijeske, riječnih rakova, po kojima je Boračko jezero i poznato. Boračko jezero je prijatno za kupanje, odmor i rekreaciju, pripreme sportskih ekipa, a bogato je raznovrsnom ribom, što predstavlja pravi raj za ribolovce. Omiljeno izletište i odmaralište domaćih i stranih turista, od Konjica udaljeno 20 km asfaltnim putem.
Jablaničko jezero je vještačko akumulaciono jezero. Prostire se od Konjica do Jablanice. Privlači kupače i ribolovce, a pogodno je i za sportove na vodi. Površina jezera iznosi 13 km2 , s najvećom dubinom 70m. Svojom ljepotom privukao je mnoge turiste, a od davnina poznato je kao vikend-odmaralište turistima sa svih strana svijeta. Jablaničko jezero je nastalo 1953. godine, izgradnjom lučne brane na Neretvi, 5 km uzvodno od Jablanice.Visina brane je 80 metara i jezero se proteže uzvodno do Konjica. Maksimalna dužina mu je oko 30 km. Površina jezera je 1440 ha, a zapremina oko 290 hmł pri maksimalno
ispunjenosti vodom. Najveća dubina je 80 metara a oscilacije vodostaja su i do 25 metara.Jezero je bogato raznosvrnom ribom, poput: Pastrmke, Glavatice, Strugača, Šarana, Bijelog klijena, Pijurice, Babuške.
Neretva je brza, pjenušava, zelena i bistra rijeka, koja u kanjonu uzvodno od Konjica adrenalinom napunjenim rafterima pruža neponovljiv doživljaj. Posljednih deset godina rafting na Neretvi doživio je naglu ekspanziju. Organizirano je i nekoliko natjecanja u okviru Prvenstva BiH, ali je gornji tok Neretve ipak prvenstveno vrhunski turistički užitak. Od Glavatičeva do Konjica vozi se najinteresantnija rafting tura na Neretvi sa nekoliko divljih dijelova i spada u najatraktvnije rijeke u Evropi. Dužina staze je oko 23 km i plovidba traje oko 5 sati sa prelijepim kanjonom i vodopadima, koji se vide prilikom spuštanja. Tokom plovidbe Neretvom rafteri mogu da uživaju u odmoru i ljepotama Malog i Velikog kanjona, uz netaknutu prirodu i prizore koji nisu vidljivi sa puta, kao i u četiri adrenalinska brzaka, koji su poredani tako da je svaki naredni ekstremniji od predhodnog. Za one koji traže više adrenalina pravo vrijeme za rafting su april i maj sa visokim vodostajom Neretve.
Više od 3000 stećaka na području općine Konjic svjedoče o bogatoj kulturno-istorijskoj baštini srednjeg vijeka. Nedaleko od centra Konjica nalazi se „najpoznatija tajna bivše SFR Jugoslavije“, Titov bunker, koji je zbog svog značaja 2011. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Prepoznatljiv konjički brend je drvorezbarstvo, koje je zbog svog značaja i prepoznatljivosti uvršteno na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Upis Konjičkog duboreza na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa od izuzetnog je značaja za Bosnu i Hercegovinu, te kao takav podstiče dalje aktivnosti na očuvanju bogatog nematerijalnog kulturnog naslijeđa naše zemlje i pokazuje snažnu opredijeljenost za implementaciju UNESCO-a iz 2003. godine. Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine.
Izvor: https://www.konjic.ba/ba/opcina-konjic/turizam.html
https://konjictourism.ba/en/home/
