GIZ – Njemačka razvojna agencija u BiH je objavila publikaciju Analiza sektora turizma u Bosni i Hercegovini. Publikacija je pripremljena u sklopu projekta EU4Business koji potiče razvoj preduzetništva, izvozno orijentiranih sektora, turizma i poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Projekat EU4Business zajednički finansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka, a provode ga GIZ, UNDP i ILO u periodu od aprila 2018. do marta 2022. godine.
Ova studija je jedan od rezultata GIZ-ove Akcije „Lokalne strategije razvoja“ čiji je cilj jačanje kapaciteta BiH za rast i zapošljavanje kroz podršku konkurentnosti i inovacijama.
U okviru studije analiziran je turistički sektor, predstavljeni izazovi i mogućnosti, kao i strateške preporuke. Osnovna svrha studije je da postavi čvrste teoretske temelje za programiranje mjera politike kojima će se podržati ekonomski razvoj u sektoru turizma u BiH.
U Analizi se navodi da je Bosna i Hercegovina zemlja sa značajnim potencijalom za razvoj turizma. Njen geografski položaj, topografija, bogata historija, brojni prirodni i historijski spomenici, njena kultura, otvorenost i blizina Evropskoj uniji omogućili su intenzivniji razvoj turizma tokom posljednje decenije. Čak 1.641.000 turističkih dolazaka zabilježeno je 2019. godine, što predstavlja rast od 25% u odnosu na 2017. i 250% u odnosu na 2010. godinu. Broj turističkih noćenja dosegao je 3.371.000, što je 25,9% više nego 2017. i 238% više nego 2010. godine. Ovakav rast posljedica je priliva stranih turista, koji su činili 73% ukupnih turističkih dolazaka u 2019. godini. Iako je BiH u periodu od 2008. do 2018. zabilježila drugu najveću stopu rasta na Zapadnom Balkanu u pogledu broja međunarodnih dolazaka, to i dalje čini samo 3,3% ukupnog broja međunarodnih dolazaka u regiji. Sektor turizma je 2019. godine činio 2,8% BDP-a BiH i bio zaslužan za 3,2% ukupnog broja radnih mjesta u zemlji, što je ispod prosjeka za ekonomije Zapadnog Balkana.
Iako je tokom proteklih deset godina ostvaren značajan rast turizma u zemlji, sektor se suočava s nizom izazova i ograničenja u općem poslovnom okruženju, ali i u okruženju specifičnom za ovaj sektor, što onemogućava njegovu veću konkurentnost na međunarodnom tržištu. Aktuelna pandemija usporila je rast bh. turizma i samim tim dovela do lošijeg poslovanja privatnih turističkih subjekata i rasta nezaposlenosti u sektoru. Bosna i Hercegovina bi stoga trebala pretvoriti ovu krizu u poslovnu priliku time što bi se aktivno posvetila sistematskom i koordiniranom razvoju turizma.
Analiza sektora turizma u Bosni i Hercegovini predstavlja jedan od rezultata GIZ-ove Akcije „Lokalne strategije razvoja“, čiji je cilj jačanje kapaciteta BiH za rast i zapošljavanje kroz podršku konkurentnosti i inovacijama. Osnovna svrha ove studije je da postavi čvrste teoretske temelje za programiranje mjera politike kojima će se podržati ekonomski razvoj u sektoru turizma u BiH.
Osnovni nalazi iz analize sektora turizma prikazani su u nastavku.
Turistička industrija u Bosni i Hercegovini doživljava značajan rast posljednjih godina u smislu broja turističkih dolazaka i noćenja. U 2019. godini broj turističkih dolazaka dostigao je 1.641.000, što je za 25,6% više nego u 2017. godini. Broj turističkih noćenja u 2019. bio je 3.371.000, što predstavlja rast od 25,9%. Ovakav rast rezultat je skoro 30% većeg broja dolazaka stranih turista i 26,4% većeg broja noćenja stranih turista. Dolasci i noćenja domaćih turista bili su nešto niži, ali ipak na visokom nivou. U periodu 2017–2019, broj dolazaka domaćih turista porastao je za 15,4%, a broj noćenja za 24,6%. Značajan rast turističkih dolazaka i noćenja zabilježen je u FBiH, RS-u i BD-u.
Evropa je glavno tržište za bh. turizam. Evropski turisti su 2019. godine činili 65% svih turističkih dolazaka i 68% ukupnog broja turističkih noćenja. Turisti iz Azije su drugo po redu tržište, zaslužno za 29% ukupnog broja međunarodnih turističkih dolazaka i 26% noćenja u 2019. godini, što je bio slučaj i u periodu 2015–2019, kada je ostvarena najveća stopa rasta. U smislu turističkih dolazaka (326%) i turističkih noćenja (291%) u 2019. godini, posjetioci iz Azije činili su veći postotak ukupnog broja međunarodnih dolazaka u BiH. Ipak, situacija varira među entitetima i BD-om. Dok su strani turisti činili 79% dolazaka u FBiH, u RS-u i BD-u strani turisti su 2019. godine činili 55%, odnosno 57% dolazaka. Razlike su prisutne i među turističkim destinacijama.1 Ipak, rezultati ukazuju na to da je FBiH pretežno okrenuta stranim tržištima, dok u RS-u i BD-u domaće tržište drži značajan udjel.
Prema broju turističkih dolazaka za 2019. godinu, prvih deset zemalja porijekla su Hrvatska, Kina, Srbija, Turska, Slovenija, Saudijska Arabija, Njemačka, Italija, Južna Koreja i Poljska, koje zajedno čine 61,1% ukupnog broja turističkih dolazaka za tu godinu. Njihovi individualni udjeli porasli su za 3% od 2017. godine. Međutim, došlo je i do značajnih promjena u poretku ovih zemalja zbog velikog porasta broja turista iz Kine (+223%) i Saudijske Arabije (+170%).
Kompletna studija je dostupna na linku projekta EU4Business:
https://eu4business.ba/wp-content/uploads/2021/07/EU4B_Tourism-Analysis_BHS_short.pdf
U kontekstu veze između turizma i dijaspore, podsjećamo da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u okviru svaojih nadležnosti za iseljeništvo, 22.06.2021.godine organizovalo konferenciju ‘’Bosna i Hercegovina u srcu: Dijaspora i turizam’’. Detaljne informacije o konferenciji dostupne su na linku: https://dijasporaiturizambihusrcu.ba/ uključujući i snimak konferencije, prezentacije panelista i dr.
