Izložba “Sarajevska Hagada” bit će otvorena 14. rujna 2021. u Sefardskom centru u Madridu, a odakle bi, ovisno o epidemiološkoj situaciji, mogla nastaviti do Toleda i Barcelone
Sarajevska Hagada, židovska obredna knjiga koja sadrži biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah posvećen oslobađanju Židova iz egipatskog ropstva, preživjela je progone iz Španjolske, inkviziciju, dva svjetska rata i posljednji rat u Bosni i Hercegovini. U rujnu se prvi put kroz izložbu vraća u svoju domovinu, Španjolsku.
Izložba “Sarajevska hagada” bit će otvorena 14. rujna 2021. u Sefardskom centru u Madridu, a odakle bi, ovisno o epidemiološkoj situaciji, mogla nastaviti do Toleda i Barcelone. Planirano je da se izložba održi 2020. godine, ali je odgođena zbog pandemije virusa Covid-19.
Danka Savić, veleposlanica BiH u Kraljevini Španjolskoj, kaže da će izložba biti organizirana uz pomoć Casa Sefardi, institucije koja promovira kulturu, umjetnost i raznolikost uz podršku španjolskog Ministarstva vanjskih poslova.
– Ja kada sam preuzela dužnost, nedugo nakon toga tražila sam priliku za promociju Hagade i obratila sam se Casa Sefardi, kaže veleposlanica Savić za Radio Slobodna Europa.
Ovom prigodom bit će izložene karte grafika, ilustracije, fotografije i zapisi iz ovog vrijednog rukopisa.
Ujedno će biti predstavljen i projekt Izdavačke kuće Rabić, koja je jedina objavila faksimilno izdanje Sarajevske hagade. Original ovog rukopisa nalazi se u Zemaljskom muzeju Sarajevo i jedan je od najvrjednijih eksponata ove institucije.
Goran Mikulić, vlasnik Naklade Rabić, rekao je za RSE, kaže da je faksimil, 95 posto sličan originalnoj Hagadi, izrađen na rukom izrađenom papiru u samo 613 primjeraka. Uz nju je nastala i luksuzna monografija.
– U Tori ima 613 sura i za svaku suru postoji po jedan primjerak. Postoji još jedna priča, ljepša. Mojsije je sjedio na Svetoj Gori, prepolovio nar i prebrojao zrna, bilo je 613 zrna. Za svako zrno kao jedna lijepa želja je bila jedna Hagada, rekao je Mikulić za RSE.
Navodi da se prilikom izrade faksimila i postavljanja izložbe vodio željom da ljudima objasni zašto je Hagada “čudesna i tajanstvena”. Dodaje kako se u Španjolskoj malo zna o sarajevskoj Hagadi.
– U svijetu postoji mnogo Hagada, a sarajevska je zasigurno najpoznatija. Hagada je nevjerojatna. Ona je čudo kad joj priđe muškarac, kad je vidi. Htio sam pokazati ove slike ljudima i uokviriti ih, te objesiti na zid. One su dorađene, naneseno je i zlato, i to četrnaestokaratno zlato i ono sjaji. Ona je božanstvena, prelijepa, zaključio je Goran Mikulić.
Sarajevska Hagada i rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove knjižnice upisani su u UNESCO-ov registar svjetske baštine, posvećen pokretnoj kulturnoj baštini.
Preuzeto: MojaBiH
