U sklopu aktivnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH na unapređenju ekonomske suradnje s iseljeništvom, uključujući promociju turizma, provedeno je istraživanje među iseljenicima o ulozi i potencijalu iseljeništva za razvoj turizma u BiH. . Većina ispitanika iz dijaspore koji su sudjelovali u istraživanju odgovorili su da već koriste turističke usluge u BiH, poput obilaska turističkih destinacija i posjeta svjetskoj baštini u BiH.

Od 1972. godine, kada je usvojena Konvencija o zaštiti svjetske kulture i prirodne baštine, na UNESCO-ov popis svjetske baštine upisano je ukupno 936 dobara (725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih). U skladu s ovom konvencijom, upisana dobra predstavljaju dio svjetske baštine s iznimnom vrijednošću. Dobra iz Bosne i Hercegovine upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine su: Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta Starog grada u Mostaru. Uz to, na tentativnoj listi je još devet dobara iz BiH. Nominacije za Popis svjetske baštine se ne uzimaju u obzir ako nominirano dobro nije već na Tentativnom  popisu države.

Most preko Drine u Višegradu remek-djelo je mostogradnje. Izgrađena je u razdoblju od 1571. do 1577. godine po nalogu Mehmed-paše Sokolovića. Izgradnja mosta povjerena je Kodži Mimaru Sinanu, jednom od najvećih arhitekata svog vremena. Jedinstvenost višegradskog mosta je u njegovom obliku – oštro savijena konstrukcija koja se sastoji od dijela s jedanaest lukova koji premošćuju Drinu i rampi s četiri luka s kojima se most pod pravim kutom spaja s lijevom obalom. Iznad lukova, duž cijele dužine mosta, proteže se kameni profilirani vijenac iznad kojeg je ograda mosta. Iznad šestog stupa je nalazi se s obje strane proširenje. S desne strane nalaze se dvije ploče s natpisom.

Most Mehmed-paše Sokolovića upisan je na UNESCO-ov popis svjetske baštine na zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu održanom od 23. lipnja do 2. srpnja 2007. na Novom Zelandu. Most je upisan na Popis svjetske kulturne baštine pod kriterijem: pozicioniran je na važnom geostrateškom položaju, kroz povijest svjedoči o razmjeni kulturnih utjecaja između Balkana, Osmanskog carstva, Mediterana, između kršćanstva i islama. Ustrajao je pod raznim političkim i kulturnim utjecajima. Most preko Drine u Višegradu jedan je od najveličanstvenijih dijelova arhitekture osmanskog razdoblja.

Stari most u Mostaru, sa jednim lučnim svodom oslonjen na priobalne stijene, iznjedrio je kontrafornu konstrukciju razapetu između obala rijeke Neretve. Svod je izuzetne elegancije, elipsopidne forme, neuobičajen i netipičan za objekte osmanske mostogradnje. Sinteza autohtonog materijala, podneblja i snage njegovog mjesta nadahnuli su graditelja mosta mimara Hajrudina da modelira prirodu i ispolji svoju genijalnost u umjeću odabira lokacije za njegovu gradnju , konstruktivno rešenje.

Gradnja mosta završena je 1566., a odbrambene kule – Tara (Herceguša) i Halebija (Ćelovina) zaokružuju njegovu kompoziciju. Cjelovitošću u dizajnu, konstrukcije i funkcije predstavlja jedinstven spomenik svjetske baštine. Most je artiljerijskim pogocima srušen 1993. godine.

Pod patronažom UNESCO-a formiran je tim stručnjaka za rekonstrukciju Starog mosta. Obnovljen je 2004. godine i 17.7.2005. godine upisan je na Popis svjetske baštine UNESCO-a.

Na tentativnoj listi dobara, koje zemlja može nominovati u narednom periodu, se nalazi još devet dobara iz BiH. Tentativna ili privremena lista (lista potencijalnih dobara) predstavlja inventar dobara koja se nalaze na teritoriji države, a ona ih smatra pogodnim za upis na Popis svjetske baštine UNESCO-a.

Dobra iz BiH koja se trenutno nalaze na Tentativnoj listi:

– Prirodno graditeljska cjelina Jajca (10.3.2006)

– Sarajevo – jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti – trajno otvoreni grad (1.9.1997)

– Stećci – srednjevijekovni nadgrobni spomenici (18.4.2011)

– Povijesno urbano područje Počitelj (2.1.2007)

– Prirodno i urbano područje Blagaj (11.12.2007)

– Prirodno i povijesno područje Blidinje (11.12.2007)

– Prirodno i povijesno područje Stolac (11.12.2007)

– Pećina Vjetrenica (22.11.2004).

– Prašuma Perućica (2017)

– Jevrejsko groblje u Sarajevu (2018)

Izvor:  http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/default.aspx?id=14230