U subotu, 15. svibnja 2021. godine bilo je točno devet (9) godina od osnivanja Saveza dopunskih škola BiH. Naime, u utorak, 15. svibnja 2012. godine Na Osnivačkoj skupštini održanoj u prostorijama Sportvereinigurng Cannstatt e.V., Hofenerstrasse 115,, u Stuttgartu, glavnom gradu njemačke pokrajine Baden-Wirtemberg, osnovan je Savez bosanskih dopunskih škola u SR Njemačkoj koji je na jednoj od narednih skupština preimenovan u Savez dopunskih škola Bosne i Hercegovine u dijaspori, sa sjedištem u Stuttgartu (SR Njemačka) kako bi u njemu mogli naći svoje mjesto svi koji se bave dopunskim obrazovanjem na materinskom jeziku, ma u kojoj zemlji svijeta živjeli.
VELIKI INTERES
Na Osnivačkoj skupštini održanoj u prostorijama Sportvereinigurng Cannstatt e.V., Hofenerstrasse 115 kojoj je prisustvovalo 38 delegata, predstavnika bosanskih dopunskih škola iz Stuttgarta, Ulma, Sindelfingena, Calwa, Ludwigsburga, Mainza, Ludwigshafena, Koblenza, Karlsruhea, Schwebisch Gmunda, Heubacha, Wiesbadena, Kirchheim Tecka, Lenningena, Frankfurta i Münchena, nakon usvajanja normativnih akata, izabrano je rukovodstvo Saveza, Upravni i Nadzorni odbor.
Osnivanje Saveza bosanskih dopunskih škola u SR Njemačkoj izazvalo je veliki interes među građanima BiH u Njemačkoj i šire. Posebno među bh. aktivistima, kulturnim i prosvjetnim radnicima, nastavnicima i roditeljima u mjestima i gradovima u kojima već djeluju bosanske dopunske škole, ali i u Frankfurtu, Minhenu i Berlinu. Pisma podrške Inicijativnom odboru za osnivanje Saveza bosanskih dopunskih škola koja su pročitana na Osnivačkoj skupštini u Stuttgartu tada su poslali bh. aktivisti iz Karlsruhea i Saarbrückena, rukovodstvo Deutsch-Bosnisch-Herzegowinsichen Kultur Verein “Sevdah-Frankfurt am Main” e.V. iz Frankfurta i Zajednica BiH iz Minhena.
Nakon usvajanja normativnih akata Saveza, referat o radu bosanskih dopunskih škola u SR Njemačkoj i problemima dopunske nastave za djecu iz BiH u SR Njemačkoj održao je profesor Alija Uzunović iz Wiesbadena, doajen među nastavnicima dopunske nastave za djecu iz Bosne i Hercegovine u ovoj zemlji. Podaci koje su tada prisutni delegati mogli čuti od profesora Uzunovića o dopunskom obrazovanju djece iz BiH u SR Njemačkoj, položaju nastavnika, udžbenicima, podršci matične države Bosne i Hercegovine i Njemačke, nisu nimalo ružičasti.
Samo u četiri njemačke pokrajine dopunska nastava integrirana je u njemački školski sustav i nastavnici/nastavnice u njima imaju direktan radni ugovor sa nadležnom službom pokrajine i status državnog službenika, odnosno sva prava i obveze kao i njemačke kolege.
U svim drugim pokrajinama o dopunskom obrazovanju djece na materinskom jeziku brinu države iz kojih ta djeca potiču. Nažalost, naša zemlja spada u one koje najmanje ili nimalo pažnje posvećuju ovom problemu.
– O vrijednostima i važnosti dopunske nastave na materinskom jeziku suvišno je mnogo trošiti riječi. Jedna izreka kaže da, ako umire moj jezik – umire moj narod! Drugim riječima, poguban je proces asimilacije koji je ovdje među građanima BiH u poodmakloj fazi. Zbog toga podržavam uvezivanje postojećih bosanskih dopunskih škola i osnivanje ovog Saveza, a na vlasti u BiH apelujem da konačno nešto urade na rješavanju ovog problema, dok još ima vremena, istakao je tada profesor Uzunović, koji nas je, nažalost, nedavno napustio, preminuvši.
ZVONA ZVONE NA UZBUNU
– Bosancima i Hercegovcima u svijetu, pa i u Njemačkoj, u kojoj nas ima najviše, prijeti asimilacija. Po mnogima, taj proces se naveliko odvija i mogao bi imati katastrofalne posljedice za budućnost naše domovine. I nas samih. Neshvatljiva je činjenica da Nijemci više pomažu da naša djeca uče i znaju naš – bosanski jezik, osnove naše kulture, običaja, tradicije, identiteta, nego vlasti naše domovine Bosne i Hercegovine čiju putovnicu s ponosom nosimo, u koju rado idemo i u kojoj rado gradimo. Ne radi se o nikakvom velikom ulaganju, a koje bi se višestruko vratilo, nego jednostavno o nebrizi za svoje državljane i svoju budućnost. Savez koji smo osnovali će pokušati uvezati postojeće bosanske dopunske škole u SR Njemačkoj i one širom dijaspore, inicirati otvaranje novih i pokušati inicirati da se problem dopunskog obrazovanja djece iz BiH u SR Njemačkoj i dijaspori riješi na državnoj razini, tamo gdje i treba, onako kako su to riješile druge države čiji državljani žive u ovoj zemlji, uključujući i naše komšije. Narodski rečeno, mi koji smo ovdje, nećemo dozvoliti da naša djeca zaborave svoj, naš jezik i to, ko su i odakle su, rekao je tada Haris Halilović, predsjednik Saveza bosanskih dopunskih škola u SR Njemačkoj.
Osnivačkoj skupštini Saveza bosanskih dopunskih škola u SR Njemačkoj prisustvovao je i tadašnji konzul BiH u Stuttgartu Milorad Lojović. U pozdravnom govoru prisutnim delegatima konzul Lojović je pohvalio ideju osnivanja Saveza, istakavši značaj izvođenja dopunske nastave na materinskom jeziku u borbi protiv asimilacije u strana društva.
– Osim osnivanja novih 46 škola (samo u Njemačkoj), brojne su i druge aktivnosti koje je Savez imao u proteklih devet godina. Zahvaljujemo se svima koji su bili s nama i koji su i danas sa nama. O onima koji su trebali da nam pomognu, a nisu, o onima koji nam više odmažu nego pomažu i o onima kojima sve smeta, pa i svaki uspješan projekt koji ne mogu kontrolirati i staviti pod jaram svoje partije i partijskih interesa – ne bih ovom prilikom. Jedno smo sigurno naučili: vrijeme prolazi, moramo se okrenuti sami sebi i učiniti što je do nas, ne čekati da drugi rješavaju naše probleme dok nam vlastita djeca sve više postaju stranci. Projekt očuvanja materinskog jezika i identiteta građana BiH u svijetu, posebno djece i mladih plemenit je i human posao, osnova i temelj našeg mosta prema domovini i na njemu se vrijedi angažirati. Idemo – dalje, kaže Haris Halilović, predsjednik Saveza dopunskih škola Bosne i Hercegovine.
Preuzeto: MojaBiH
