Na veliko zadovoljstvo organizatora tematskog skupa „Važnost maternjeg jezika u dijaspori“, održanog 3. veljače ove godine, zavidan broj sudionika prisustvovao mu je, slušao predavanja uglednih predavača i s njima razgovarao.

Naime, tematski sastanak organiziran na inicijativu šest iseljeničkih organizacija, okupljen oko koncepta online prijave dijaspore (i-platforma iz Švicarske, mreža pangea iz Njemačke, BH Roots iz Austrije, Odbor bh. Učitelja iz Danske, Kulturno društvo Bošnjaka ” Preporod ” iz Splita i Udruženje bosanskih udruga koje također djeluju u Danskoj), a uz neizostavnu podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, iz Sektora za iseljeništvo, ugostilo je preko stotinu sudionika , kako iz Bosne i Hercegovine, tako i iz cijelog svijeta, što je uvelike premašilo očekivanja i organizatora i govornika ovog pionirskog online događaja.

Na samom početku ovog dvosatnog događaja sudionicima se obratio g. Kemo Sarač, pomoćnik ministra, kao i g. Nikola Burić, izvršni direktor i-platforme, koji je naglasio važnost online okupljanja predstavnika bosanske dijaspore.

“Iako nas trenutne okolnosti, uzrokovane pandemijom koronavirusa, uvelike ograničavaju, zaista nismo željeli sjediti skrštenih ruku i prepustiti se samoj situaciji. Suprotno tome, sve su te organizacije, zajedno s Ministarstvom, redovito sudjelovale na mjesečnim skupovima, koje smo nazvali ‘Diaspora Online Chack-in’, u okviru kojih je nastala ideja o organizaciji ovog tematskog sastanka. Svjesni važnosti očuvanja maternjeg jezika u zemljama domaćinima, pitanje ovog prvog tematskog sastanka nametnuto je sasvim logično”, rekao je, između ostalog, gospodin Sarač.

Ključna uloga roditelja

Središnji dio predavanja pripao je cijenjenoj dr. Dini Mehmedbegović – Smith, koja već duži niz godina istražuje svoj maternji jezik. Borba za očuvanje maternjeg jezika, ističe Mehmedbegović-Smith, odvija se i u brojnim, mnogo razvijenijim zajednicama nego u Bosni i Hercegovini. No, također naglašava važnost pravilnog imenovanja jezika, te dodaje da bi se materinski jezik istovremeno trebao nazivati ​​i očevim jezikom, te na taj način prevladati marginalizaciju uloge oca u odgoju djeteta.

Mehmedbegović-Smith je veći dio istraživanja provela u Velikoj Britaniji. Istražujući, shvatila je da je upotreba maternjeg jezika za mnoge ljude posebno važna, između ostalog i zbog kvalitetnog održavanja odnosa s obitelji u Bosni i Hercegovini, zatim radi očuvanja identiteta, ali i razumijevanja kultura podrijetla. Međutim, prema mišljenju anketiranih roditelja, koji su po njoj ključni za ovo pitanje, engleski jezik je važniji za budući poslovni uspjeh djeteta, tvrdi Mehmedbegović-Smith. Zanimljivo je da su oni koji tek trebaju postati roditelji jednako odgovorni za očuvanje maternjeg jezika u zemljama prijama. Budući jezični razvoj djeteta ovisit će o njegovim odlukama, kao i o djetetovim osjećajima u vezi s tim pitanjem.

“Roditelji djeluju kao zakonodavci kod kuće, oni odlučuju kojim će jezikom govoriti tijekom zajedničkih aktivnosti, ali snose i veliku odgovornost za svoje odluke. Također, neki se roditelji suočavaju s određenim strahom, vjerujući da njihovom djetetu, uz čestu upotrebu maternjeg jezika, neće biti dobro u zemlji domaćinu, što u konačnici može negativno utjecati na svakodnevnu upotrebu maternjeg / očevog jezika “, dodaje Mehmedbegović-Smith.

Očuvanje maternjeg jezika uvelike ovisi o dopunskim školama u kojima se okupljaju ljudi istog podrijetla, sudjeluju u zajedničkim aktivnostima i djeci prenose znanje vezano za zemljopis, povijest, umjetnost i glazbenu kulturu. Na tim mjestima bh. zajednice u dijaspori, što je od iznimne važnosti.

Također, prema provedenom istraživanju, roditeljima koji promiču dvojezičnost, koja je vrlo važna za kognitivni razvoj djeteta, uvelike pomažu medijski sadržaji na maternjem jeziku.

Dr. Mehmedbegović – Smith razvila je pristup nazvan “Zdrava jezična prehrana” koji je općenito prihvaćen u mnogim europskim zemljama, a više o tome možete pročitati na njenoj web stranici.

Primjeri iz prakse.

Gospodin Vedad Boberg Fazlić predstavio je sudionicima ovog događaja rezultate upitnika provedenog u Njemačkoj u vezi s online učenjem maternjeg jezika. Naglasivši da ovo nije znanstveno istraživanje, istaknuo je nekoliko segmenata koji su činili srž upitnika.

Naime, na pitanje da li djeca u zemljama domaćinima uče svoj maternji jezik, preko 90% ispitanika, kaže Fazlić, odgovorilo je negativno, ali na pitanje bi li roditelji bili zainteresirani da njihova djeca uče njihov maternji jezik online, preko 90% ispitanika ispitanici su ovog puta odgovorili potvrdno, dodajući da bi njihovo dijete tijekom radnog tjedna bilo spremno odvojiti jedan do dva sata za ovu vrstu aktivnosti.

Prema Fazlićevom mišljenju, kvaliteta i fleksibilnost ključni su za uspješno poučavanje online.

Spomenuta, interna istraživanja, provedena su u razdoblju kolovoz – rujan 2020.

Gospođa Samira Ceribašić, predsjednica Udruženja bosansko-hercegovačke škole u Minhenu, razgovarala je sa sudionicima događaja o tome kako se do sada u ovoj zemlji proučavao maternji jezik, ukazujući na činjenicu da, promovira bosanski jezik u München,dok se gospođa Jasna Hasanbašić, predsjednica Odbora bosanskohercegovačkih učitelja u Danskoj, usredotočila na mlađu generaciju roditelja bosanskohercegovačkog porijekla.

“Roditelji su vrlo podijeljeni kada je riječ o učenju maternjeg jezika u Danskoj. Iako starije generacije, uglavnom, i dalje koriste svoj maternji jezik u svakodnevnom govoru, mlađi ljudi, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, sve rjeđe pristupaju ovoj praksi “, tvrdi Hasanbašić.

Također je istaknula činjenicu da je do 2019. godine u Danskoj bilo devet dopunskih škola u kojima se predavao maternji jezik, od kojih su dvije, nažalost, “ugašene” zbog nedostatka zainteresiranih.

Na kraju, prilika da se obrati sudionicima dobila je cijenjena gospođa Azra Hodžić – Kadić, predavačica na BHS jeziku na Sveučilištu u Beču. Govorila je o projektu “Otkrij bosanski”, ali i o pitanju udžbenika. Naime, prema njezinim riječima, djeca kojima je maternji jezik drugi ili čak strani jezik često se susreću s problemom zbog neadekvatnosti samih udžbenika.

Zadovoljni događajem, organizatori su obećali održavanje sličnih događaja u budućnosti.

Snimak samog susreta možete pogledati putem Facebook stranice pangea mreže ili na Youtube kanalu pangea mreže.