U okviru aktivnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH na unapređenju ekonomske suradnje sa iseljeništvom, uključujući i promociju turizma, provedeno je istraživanje među pripadnicima iseljeništva o ulozi i potencijalima iseljeništva za razvoj turizma u BiH. Prema rezultatima istraživanja, nacionalni parkovi u BiH zavređuju posebnu pažnju iseljeništva. Većina ispitanika iz iseljeništva koji su sudjelovali u anketi, odgovorili su da već koriste turističke usluge u BIH. Preko 50% ispitanika posjećuje Nacionalne parkove i povijesne znamenitosti u BIH. Kada je u pitanju zadovoljstvo postojećom turističkom ponudom najveći broj ispitanika iz iseljeništva zadovoljan je prirodnim ljepotama BIH, jer BIH ima sjajne ljepote Nacionalnih parkova i netaknute prirode. Nacionali parkovi, zaštićeno područje prirode jedne regije, koje se svojom jedinstvenom florom i faunom, prirodnim vrijednostima ili rijetkostima razlikuje od običnih prirodnih cjelina. Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini su : Park prirode Hutovo blato, Nacionalni park Sutjeska, Nacionalni park Kozara, Nacionalni park Una, Park prirode Blidinje.
Park prirode „Hutovo blato“
Na jugu Hercegovine , s lijeve strane Neretve, nalazi se Hutovo blato, jedinstvena submediteranska močvara u Europi. Od davnina je poznata kao zelena oaza , s obiljem vode u kojoj je veliki broj biljnih i životinjskih vrsta našao uvjete za život . Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe. Teritorijalno pripada oćinama Čapljina i Stolac, a prostire se na močvarnom, ravničarskom, brdovitom terenu, s nadmorskom visinom od 1 do 432 metra. Okolna sela smještena na rubovima Parka i njihovo stanovništvo godinama je živjelo i živi uz blato i od blata . Živjeli su od ribarenja i lova na pernatu divljač, a od 1999 godine lov je potpuno zabranjen.
Nacionalni park „Sutjeska“
Nacionalni park „Sutjeska“ je najstariji i najveći nacionalni park u Bosni i Hercegovini koji se od svog osnutka 1962 godine bavi turizmom. Obuhvća podrčje Sutjeske sa rezervatom Perućica, dijelove planine Maglić, Volujak, Vučeva i Zelengore. Administrativno sjedište Parka je Tjentište, koje se nalazi u blizini sjevernog ulaza u Park. Čitavo područje Parka karakterizira raznolikosti krajolika od pitomih dolina, gustih šuma, planinskih pašnjaka do visokogorskih masiva. Na Zelengori se nalazi osam ledenjačkih jezera. Ovo područje karakteriziraju duboki kanjoni rijeke Sutjeske. U samom srcu Parka smješten je strogi prirodni rezervat Perućica, najbolje očuvana i najveća prašuma u Europi. Na području Nacionalnog parka „Sutjeska“ nalaze se i mnogobrojni spomenici starije i novije povijesti.
Nacionalni park „Kozara“
Planina Kozara se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. To je niska, otočna planina smještena između panonske nizije na sjeveru, Dinara na jugu, i okružena rijekama Savom , Unom i Vrbasom. Visina ne prelazi 1000 metara nadmorske visine. Središnji dio planine Kozare proglašen je nacionalnim parkom 1967. godine. Središnjim dijelom Nacionalnog parka Kozara dominira plato Mrakovice. Kozara je svojevrsna zračna banja , pruža mogućnost bavljenja raznim aktivnostima kao što su planinarenje, biciklizam, sportsko penjanje i skijanje.
Nacionalni park „Una“
Nacionalni park „Una“ proteže se dolinom gornjeg toka rijeke Une, kao i dolinom rijeke Unac sve do rječice Krke na zapadu. Ovo područje predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Europe, a posebno zbog položaja na tri klimatska područja, kraškim oblicima i hidrografiji, reljefnim oblicima koji su stvorili jedan od rijetkih prirodnih puteva prema Jadranskom moru, velike raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta te prisutnosti endemskih vrsta. Ovaj prostor je i u kulturno povijesnom smislu područje koje obiluje bogatim naslijeđem arheoloških nalazišta i povijesnih spomenika.
Park prirode „Blidinje“
Park prirode Blidinje osnovan je 1995. godine i nalazi se u središnjem dijelu visokih planina Bosne i Hercegovine. Obuhvaća podrućje triju općina: Posušije, Tomislavgrad i Jablanicu. Središnjim dijelom parka dominira Dugo polje s Blidinjskim jezerom. Zapadna granica parka je planina Vran, na jugoistoku su rijeka Neretva i planina Čvrsnica, a na sjeveroistoku Doljanka. U geomorfološkom pogledu mogu se izdvojiti četiri regije : planinski masiv Čvrsnica , planinski masiv Vrana, planinski greben zapadne Čabulje i dolina Dugog polja. Proglašenje Parka prirode Blidinje i izgradnja skijališta doprinijeli su bržem razvoju ovog područja. Osim zimskog turizma koji privlači najveći broj turista, stanovnici ovog kraja sve više pažnje posvećuju razvoju ljetnog turizma.
Izvor: https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/nacionalni-parkovi
