Aida Kamišalić Latifić docentica je i istraživačica na Sveučilištu u Mariboru, gdje je doktorirala iz računarstva 2014. godine. Njezini istraživački interesi usmjereni su na tehnologije baza podataka, blockchain tehnologije, analitiku podataka i medicinsku informatiku. Napisala je brojne znanstvene radove objavljene u renomiranim časopisima s naglaskom na računarstvu i prijavi patenata u području blockchain tehnologije. Sudjelovala je i vodi međunarodne projekte, a 2019. dobila je fakultetsku nagradu za izvanredan istraživački rad. U siječnju 2020. dobila je prestižnu titulu inženjera godine 2019. u Sloveniji. Ova uspješna Bosanka našla se rame uz rame s mnogim uspješnim Slovencima.

– Ove godine bira se treća generacija inženjera koja će biti predstavljena javnosti, a inženjerica godine bit će proglašena početkom 2021. Jako sam ponosna na tu titulu. Moram priznati da nisam očekivala da ću biti izabrana među 10 nominiranih inženjera. U meni su prepoznali osobu koja bi djevojkama mogla biti najveći uzor u odluci da se posvete tehničkim studijima i inženjerskoj profesiji. Ovim naslovom dobila sam platformu putem koje svojim primjerom mladim ljudima mogu pokazati da su rad, ustrajnost i stečeno znanje put do uspjeha. Na taj način pokušavam mladim ljudima prenijeti poruku da ponekad život ne ide kako je planirano i da je potrebno prevladati mnoge prepreke, vjerovati u sebe i jasno postaviti ciljeve i težiti im, kaže Aida.

Kamišalić Latifić velik je dio svog istraživačkog rada posvetila blockchain tehnologiji. Pojam koji je mnogima u BiH još uvijek nepoznat. Iako nema naznaka značajne primjene ove tehnologije u privatnom ili javnom sektoru BiH, u akademskim krugovima pojavljuju se određeni interesi.

Nažalost ne znam puno o primjeni blockchain tehnologije u BiH. Imamo bilateralni projekt na temu blockchain tehnologije s Elektrotehničkim fakultetom Sveučilišta u Sarajevu. Dakle, znam da postoje aktivnosti u smislu istraživačkog rada, ali ne znam koliko se zapravo razmišlja o uvođenju tehnologije u javni ili privatni sektor. U Sloveniji postoji velik broj projekata koji imaju temelje u blockchain tehnologiji. Riječ je o primjeni u raznim domenama, npr. novi poslovni modeli u trgovini energijom, upravljanju digitalnim certifikatima, povezivanju lanca opskrbe itd. Našu istraživačku skupinu prepoznali su i EU-ov opservatorij blockchain-a i forum Europske komisije, koji nas je u svom najnovijem izvješću uključio kao najvažniju akademsku inicijativu u Sloveniji u području blockchain tehnologije. Europski patent za koji smo se prijavili na temu blockchain tehnologije nagrađen je zlatnom i brončanom medaljom na dva sajma inovacija ove godine. Zlatnu medalju osvojili smo na međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2020 u Zagrebu, a brončanu na sajmu inovacija i poduzetništva Sarajevo 2020. Vjerujem da je ključ u povezivanju i prijenosu znanja. Tako bi mogli najviše doprinijeti razvoju upotrebe blockchain tehnologije u BiH, objašnjava uspješna Bosanka.

Tehnologija je jedno od glavnih oružja u borbi protiv trenutne pandemije, omogućavajući mnogima redovite aktivnosti unatoč nepovoljnoj situaciji. Blockchain tehnologija igra glavnu ulogu u ublažavanju učinaka koronavirusa kroz medicinske primjene i olakšava razmjenu pouzdanih informacija među znanstvenicima, ali i prema javnosti.

– Blockchain tehnologija već se neko vrijeme spominje kao jedna od ključnih i inovativnih tehnologija koja može igrati važnu ulogu u zdravstvenom sektoru, jer omogućuje zajednički pristup i kontrolu podataka – omogućuje nam takozvani pristup usmjeren na pacijenta, koji stavlja pojedinca (pacijenta) I a ne instituciju. Blockchain tehnologija ključna je za uspostavljanje transparentnosti rada i omogućuje integritet podataka. Tako u borbi protiv koronavirusa omogućuje, na primjer, praćenje izbijanja bolesti i poboljšano upravljanje podacima kliničkih ispitivanja, smanjujući tako kašnjenja u regulatornim odobrenjima i uspostavljajući izravnu komunikaciju između aktera. Ova izravna komunikacija i uspostavljeni sustav sigurne suradnje, kao i praćenje i traženje medicinskih lanaca opskrbe također je važan aspekt, posebno u vremenima kada imamo proglašenu epidemiju. Potreba za transparentnošću raste, na primjer praćenje donacija, upravljanje krizom itd. Znamo da se od trenutka kada je epidemija započela, širenje dezinformacija intenzivno povećava. Platforme koje se trenutno koriste ne dopuštaju provjeru autentičnosti podataka, što može dovesti do javne panike i iracionalnog ponašanja. Zbog toga postoji potreba za razvojem sustava koji bi se temeljio na blockchain tehnologiji i koji bi osigurao pouzdanost informacija koje dolaze u javnost, kaže Aida za portal Diaspora Invest.

Iako mnogi ističu važnost doznaka bh. dijaspore koje nesporno daju veliki doprinos ekonomiji Bosne i Hercegovine, veće bogatstvo leži u prijenosu znanja stručnjaka iz dijaspore poput Aide u našu domovinu. Jedna od najistaknutijih prilika za prijenos znanja iz dijaspore je konferencija “Reconnect” koja se svake godine održava u organizaciji USAID-ovog projekta “Diaspora Invest” i udruge Restart.

– Vjerujem da naš najveći doprinos BiH može biti u prijenosu znanja i iskustva kako na profesionalnom polju aktivnosti, tako i u prijenosu ideja i dobrih praksi iz zemalja u kojima djelujemo. Povezivanje je ključno. Ranije sam spomenula da imamo bilateralnu suradnju s FE UNSA. Ovo je jedan od mogućih oblika suradnje. Drugo je, naravno, da se mladi djelatnici, pod našim mentorstvom, odluče nastaviti školovanje na poslijediplomskom studiju, što nam daje dodatne mogućnosti za prijenos znanja. Najveći potencijal imamo u savjetovanju tvrtki, raznih organizacija i javnih institucija. To je jedna od naših osnovnih misija u Sloveniji – prijenos znanja u praksu, u gospodarstvo. Činjenica je da si akademske institucije mogu priuštiti istraživački rad, za što većina tvrtki nema sredstava. Stoga je ključ uspjeha povezivanje s akademskim / istraživačkim skupinama koje mogu tražiti rješenja za izazove iz prakse. Samo na taj način možemo zajednički podržati i omogućiti procese digitalne transformacije društva, ističe Kamišalić Latifić. Problem slabe zastupljenosti žena u STEM sektoru prisutan je čak i u najrazvijenijim zemljama svijeta. S obzirom na to da je Slovenija ispred BiH u rješavanju ovog problema, Aida je za naš portal govorila o praksama koje su se pokazale kao najbolja motivacija za angažman žena u STEM sektoru koje bi se mogle primijeniti u BiH.

– Statistika kaže da četvrtina djevojčica upisuje STEM studije u Europi, dok je u Sloveniji ta statistika čak i nešto bolja, jer smo zastupljenije negdje u trećoj. U Sloveniji postoji nekoliko inicijativa koje se intenzivno bave pitanjem prisutnosti žena u inženjerskim vodama. Iz godine u godinu ispada da uspijevamo dovesti premalo inženjera na tržište rada. Ne možemo reći da imamo premalo studenata upisanih na naše fakultete, zapravo, smatramo nas jednim od najvećih fakulteta po broju upisanih studenata, ali svejedno imamo mali postotak djevojaka koje se odlučuju za STEM pozive. Dakle, možemo govoriti o neiskorištenom potencijalu ženske populacije. Istraživanja pokazuju da djevojke ne biraju studirati tehnologiju jer nemaju uzore u svom neposrednom okruženju i u društvu. Zbog toga su se pojavile brojne inicijative koje pomažu mladim djevojkama ukazati na uzore i performanse inženjera koji su izuzetno uspješni u svom radu. Tako je stvorena inicijativa “Inženjerka godine”, koja ima za cilj javno predstaviti 10 inženjerki, koje pokrivaju razna inženjerska područja, prezentiraju svoje priče i tako mladim djevojkama približiti različite inženjerske profesije, naglašava Aida Kamišalić Latifić na kraju intervjua.

Piše: Diaspora Invest