U Geteborgu je od 24. do 26. veljače održan 6. Sajam bosanskohercegovačke knjige. Ovaj sajam bh. knjige postao je značajan književni događaj u Geteborgu i šire – u Švedskoj i Skandinaviji, te i u Bosni i Hercegovini.
U prostorijama Svjetske književne kuće u Geteborgu je u petak 24. veljače održana, sad već tradicionalna, predsajamska večer na kojoj je gošća bila Merima Dizdarević, istaknuta pjesnikinja u Švedskoj nominirana za nagradu Saveza pisaca Švedske ”Katapult”, dok je moderatorica te večeri bila dr. Sonja Bjelobaba.
Sajam su otvorili predsjednik Društva bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj Samir Deumić i predstavnica Trezvenjačkog obrazovnog saveza NBV Catharina Sandberg. Na Sajmu je sudjelovalo 9 izdavača iz Švedske i Bosne i Hercegovine, 34 autora iz Švedske i 19 iz Bosne i Hercegovine, Belgije, Danske, Irske, Njemačke, Nizozemske i Norveške. Na Sajmu je i ovaj put sudjelovala Humanitarna organizacija ”Naša djeca”.
Organizatori Sajma bili su Trezvenjački obrazovni savez NBV, Društvo bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj (SBHFÖB), BH Savez žena u Švedskoj (BHKRF), udruženje Daorson, Radio GBG, Göteborgs Litteraturhus i Västra Götalandsregionen.
Nagrada Meho Baraković za 2023. godinu dodijeljena je Midhatu Ajanoviću Ajanu
Društvo bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj je 2021. godine pokrenulo je projekt dodjele nagrade koja nosi ime Mehe Barakovića, bosanskohercegovačkog književnika sa zapaženim stvaralaštvom u Švedskoj. Nagrada se dodjeljuje za iznimne književne domete u području poezije, proze, prijevoda i esejistike. Osnovni kriterij je kvaliteta djela autora vezanog za bosanskohercegovačku književnost, bez obzira na dob, spol, nacionalnost, jezik, književni rod i žanr.
Žiri u sastavu dr. Sonja Bjelobaba, predsjednica žirija, Milena Rudež, dobitnica nagrade Meho Baraković za 2022. godinu i Samir Deumić, predsjednik Društva bh. pisaca, prevodilaca i bibliotekara jednoglasnom odlukom odlučio je da se nagrada Meho Baraković za 2023. godinu za neprocjenjiv doprinos bosanskohercegovačkoj književnosti i kulturi, kako u samoj Bosni i Hercegovini, tako i u Skandinaviji, dodijeli Midhatu Ajanoviću Ajanu.
Midhat Ajanović Ajan rođen je 1959. godine u Sarajevu, a od 1994. živi u Geteborgu i radi kao profesor filmologije na Sveučilištu Väst. Isprobao se je u mnogim žanrovima i disciplinama i iza sebe ima izuzetno bogat opus romana, eseja, stručnih tekstova iz oblasti filma i animacije, novinskih članaka, karikatura, i strip-albuma. Doktor filmologije i autor niza stručnih knjiga i tekstova, Ajan često ipak naglašava da je pisanje umjetničke proze njegov najvažniji i najdraži interes. Do sad je objavio jedanaest romana: Jalijaš, Gađan, Useljenik, Portret nacrtan ugljem i kišom, Katapult, Salijevanje strave, Time lapse, Dva muža Karoline Lotman, Kraj sezone, Austrougarski tunel i Bolovanje. Ajanovi romani doživjeli su više izdanja, kako u Švedskoj, tako i u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, a prevedeni su na švedski i engleski.
Iako su Ajanovi romani napisani nakon dolaska u Švedsku često smješteni u Švedskoj i premda su pojedini likovi njegovih romana zatočenici svojih emocija i uspomena, perspektiva života u egzilu je tek odmjereno prisutna, ne preuzimajući temu i ne čineći romane tipičnim opisima života u dijaspori već predstavljajući tek jednu od razina složenosti i dubine. Njegovi romani su upečatljivi i prepoznatljivi po svojoj erudiciji, jedinstvenoj kombinaciji distopijskih tema s humorom, formalnim eksperimentima u vidu kompleksne narativne strukture i istraživanjem jezičkih granica, istovremeno stvarajući svaki za sebe zaseban žanrovski eksperiment. Miješanje žanrova je često i unutar romana koji gotovo uvijek sadrže elemente povijesti pomiješane s magičnim realizmom, tragičnim i komičnim, isprepletenim intertekstualnim vezama često s vidljivim utjecajima filmske umjetnosti i izletima u eseju. Promjene perspektive, fragmentarna struktura i igranje s hronotopom čitatelja gotovo da tjeraju na detektivski rad i zahtijevaju pomnu pažnju, kao i poznavanje kulture, pa i različitih jezika kako bi se odgonetnule povremene promjene u kodu jezika.
