U Geteborgu je od 24. do 26. februara održan 6. Sajam bosanskohercegovačke knjige. Ovaj sajam bh. knjige postao je značajna književna manifestacija u Geteborgu i šire – u Švedskoj i Skandinaviji, a i u Bosni i Hercegovini.

U prostorijama Svjetske literaturne kuće u Geteborgu je u petak 24. februara održana, sad već tradicionalna, predsajamska veče na kojoj je gošća bila Merima Dizdarević, istaknuta pjesnikinja u Švedskoj nominirana za nagradu Saveza pisaca Švedske ”Katapult”, dok je moderatorica te večeri bila dr Sonja Bjelobaba.

Sajam su otvorili predsjednik Društva bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj Samir Deumić i predstavnica Trezvenjačkog obrazovnog saveza NBV Catharina Sandberg. Na Sajmu je učestvovalo 9 izdavača iz Švedske i Bosne i Hercegovine, 34 autora iz Švedske i 19 iz Bosne i Hercegovine, Belgije, Danske, Irske, Njemačke, Nizozemske i Norveške. Na Sajmu je i ovaj put učestvovala Humanitarna organizacija ”Naša djeca”.

Organizatori Sajma bili su Trezvenjački obrazovni savez NBV, Društvo bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj (SBHFÖB), BH Savez žena u Švedskoj (BHKRF), udruženje Daorson, Radio GBG, Göteborgs Litteraturhus i Västra Götalandsregionen.

Nagrada Meho Baraković za 2023. dodijeljena Midhatu Ajanoviću Ajanu

Društvo bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj je 2021. godine pokrenulo projekt dodjele nagrade koja nosi ime Mehe Barakovića, bosanskohercegovačkog književnika sa zapaženim stvaralaštvom u Švedskoj. Nagrada se dodjeljuje za izuzetne književne domete u području poezije, proze, prevodilaštva i esejistike. Osnovni kriterij je kvalitet djela autora vezanog za bosanskohercegovačku književnost, bez obzira na dob, spol, nacionalnost, jezik, književni rod i žanr.

Žiri u sastavu dr Sonja Bjelobaba, predsjednica žirija, Milena Rudež, dobitnica nagrade Meho Baraković za 2022. i Samir Deumić, predsjednik Društva bh. pisaca, prevodilaca i bibliotekara jednoglasnom odlukom odlučio je da se nagrada Meho Baraković za 2023. godinu za neprocjenjiv doprinos bosanskohercegovačkoj književnosti i kulturi, kako u samoj Bosni i Hercegovini, tako i u Skandinaviji, dodijeli Midhatu Ajanoviću Ajanu.

Midhat Ajanović Ajan rođen je 1959. godine u Sarajevu, a od 1994. živi u Geteborgu i radi kao profesor filmologije na Univerzitetu Väst. Okušao se je u mnogim žanrovima i disciplinama i iza sebe ima izuzetno bogat opus romana, eseja, stručnih tekstova iz oblasti filma i animacije, novinskih članaka, karikatura, i strip-albuma. Doktor filmologije i autor niza stručnih knjiga i tekstova, Ajan često ipak naglašava da je pisanje umjetničke proze njegov najvažniji i najdraži interes. Do sad je objavio jedanaest romana: Jalijaš, Gađan, Useljenik, Portret nacrtan ugljem i kišom, Katapult, Salijevanje strave, Time lapse, Dva muža Karoline Lotman, Kraj sezone, Austrougarski tunel i Bolovanje. Ajanovi romani doživjeli su više izdanja, kako u Švedskoj, tako i u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, te su prevođeni na švedski i na engleski jezik.

Premda su Ajanovi romani napisani nakon dolaska u Švedsku često smješteni u Švedskoj i premda su pojedini likovi njegovih romana zatočenici svojih emocija i uspomena, perspektiva života u egzilu je tek odmjereno prisutna, ne preuzimajući temu i ne čineći romane tipičnim opisima života u dijaspori već predstavljajući tek jednu od razina složenosti i dubine. Njegovi romani su upečatljivi i prepoznatljivi po svojoj erudiciji, jedinstvenoj kombinaciji distopijskih tema s humorom, formalnim eksperimentima u vidu kompleksne narativne strukture i istraživanjem jezičkih granica, istovremeno stvarajući svaki za sebe zaseban žanrovski eksperiment. Miješanje žanrova je često i unutar romana koji gotovo uvijek sadrže elemente historije pomiješane s magijskim realizmom, tragičnog i komičnog, preplitanja intertekstualnih veza često s vidljivim uticajima filmske umjetnosti i izletima u esejistiku. Promjene perspektive, fragmentarna struktura i poigravanja s hronotopom čitaoca gotovo da tjeraju na detektivski rad i zahtijevaju pomnu pažnju, kao i poznavanje kulture, pa i različitih jezika kako bi se odgonetnule povremene promjene jezičkog koda.