Konjic je grad i središte istoimene općine, koja se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, te na sjeveru Hercegovačko-neretvanskog kantona. Prirodno-geografski Konjic pripada području Planinske (planinske) Hercegovine. Konjic je upravo tamo gdje treba biti, u srcu Bosne i Hercegovine, dovoljno blizu juga, sjevera, istoka i zapada! Općina Konjic je teritorijalno jedna od najvećih općina u Bosni i Hercegovini.
Potencijal općine Konjic leži u velikom šumskom i poljoprivrednom zemljištu, razvijenoj namjenskoj industriji, hidrološkom potencijalu i sve zastupljenijem turizmu.
Konjic karakteriziraju brojni turistički potencijali, među kojima su centar turističke ponude Boračko i Jablaničko jezero, dolina rijeke Neretve, planine Prenj, Bjelašnica i Visočica, kao i brojne kulturno-povijesne atrakcije. Između ostalog, Stari most u centru Konjica simbol je ovog grada i šire hercegovačke regije.
Planina Prenj je najljepša i najatraktivnija planina u BiH. Nalazi se u srcu dinarskih planina u sjevernom dijelu Hercegovine. Prenj leži u luci, sa sjeverozapada, rijeke Neretve od Glavatičeva kod Konjica do Bijelog Polja kod Mostara; s jugoistočne strane omeđen je planinskim masivima Veleža (1969m), Crvnja (1921m) i Visočice (1964m). Okružen je prirodnim i umjetnim jezerima: Boračko, Jablaničko, Grabovičko, Salakovac, kao i rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Drežanka. U podnožju planine nalaze se tri grada: Konjic, Jablanica i Mostar. Planina Prenj je jedna od visokih planina BiH. Najviši vrh mu je Zelena Glava – 2155m. Vrhovi Prenja zanimljivi su i atraktivni za planinare koji uživaju u čarima ove netaknute prirode.
Lukomir je podbjelašničko selo, najvišeg naselja u Bosni i Hercegovini sa 1472 metra nadmorske visine. Selo je sačuvalo svoj etno-izgled, posjećuju ga brojni turisti zbog njegove autentičnosti i prirode koja ga okružuje. Do ovog sela se može doći iz pravca Sarajeva, ali i iz pravca Konjica. Ovo selo pripada općini Konjic. Tko se popne na brežuljak iznad zadnjih kuća u selu, zastaje dah pred veličanstvenim pogledom na dugi greben Visočice čiji se rub strmo spušta u gotovo 1000 m duboku klisuru kroz koju teče Rakitnica. Lukomir je poznat po tradicionalnoj nošnji, a žene i danas nose pletene odjevne predmete kao i prije nekoliko stoljeća.
Boračko jezero se nalazi na sjeveroistočnoj strani planine Prenj, na nadmorskoj visini od 405 m. Eliptičnog je oblika, dugačak 786 metara, širok 502 metra i dubok do 14 metara. Jedno je od najljepših prirodnih jezera u BiH. U njega utječe Borački potok, a otiče rječica Šištica koja stvara slap visok preko 30 metara. Područje krase gusti kompleksi crnogoričnih i listopadnih šuma. U jezeru ima šarana, potočne i jezerske pastrmke, kalifornijske, riječnih rakova po kojima je poznato Boračko jezero. Boračko jezero ugodno je za kupanje, odmor i rekreaciju, pripremu sportskih ekipa, a bogato je i raznolikom ribom koja je pravi raj za ribolovce. Omiljeno izletište i izletište domaćih i stranih turista, 20 km udaljeno od Konjica asfaltnom cestom.
Jablaničko jezero je umjetno akumulirano jezero. Proteže se od Konjica do Jablanice. Privlači kupače i ribolovce, a pogodan je i za vodene sportove. Površina jezera je 13 km2, a najveća dubina je 70m. Svojom ljepotom privukla je brojne turiste, a od davnina je poznat i kao vikend naselje za turiste iz cijelog svijeta. Jablaničko jezero je nastalo 1953. godine izgradnjom lučne brane na Neretvi, 5 km uzvodno od Jablanice.Visina brane je 80 metara, a jezero se proteže uzvodno do Konjica. Njegova maksimalna duljina je oko 30 km. Površina jezera je 1440 ha, a volumen je oko 290 hmł maksimalno punjenje vodom. Najveća dubina je 80 metara, a oscilacije vodostaja do 25 metara. Jezero je bogato raznosvrnom ribom, poput: Pastrmke, Glavatice, Strugača, Šarana, Bijelog klijena, Pijurice, Babuške.
Neretva je brza, pjenušava, zelena i bistra rijeka koja pruža jedinstven doživljaj u kanjonu uzvodno od Konjica uz adrenalinske raftere. U posljednjih deset godina rafting na Neretvi doživio je brzu ekspanziju. U sklopu prvenstva BiH organizirano je nekoliko natjecanja, ali gornji tok Neretve je prvenstveno vrhunski turistički užitak. Od Glavatičeva do Konjica je najzanimljivija rafting tura na Neretvi s nekoliko divljih dijelova i jedna je od najatraktivnijih rijeka u Europi. Dužina staze je oko 23km, a plovidba traje oko 5 sati s prekrasnim kanjonom i slapovima, koji se mogu vidjeti tijekom spuštanja. Ploveći Neretvom, rafteri mogu uživati u odmoru i ljepoti Malog i Velikog kanjona, s netaknutom prirodom i prizorima koji se ne vide s ceste, kao i četiri adrenalinska brzaca koji su raspoređeni tako da je svaki ekstremniji od prethodni. Za one željne više adrenalina, pravo vrijeme za rafting je travanj i svibanj uz visok vodostaj Neretve.
Više od 3.000 stećaka na području općine Konjic svjedoči o bogatoj kulturno-povijesnoj baštini srednjeg vijeka. Nedaleko od centra Konjica nalazi se “najpoznatija tajna bivše SFR Jugoslavije”, Titov bunker, koji je zbog svoje važnosti 2011. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Prepoznatljiv konjički brend je drvorezbarstvo koje je zbog svoje važnosti i prepoznatljivosti uvršteno na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Uvrštavanje Konjičkog drvosječe na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine od velike je važnosti za Bosnu i Hercegovinu, te kao takvo potiče daljnje aktivnosti na očuvanju bogate nematerijalne kulturne baštine naše zemlje i pokazuje snažnu opredijeljenost za implementaciju UNESCO-a it 2003. godini. Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine.
Izvor: https://www.konjic.ba/ba/opcina-konjic/turizam.html
