Nakon inspirativnog puta koji ga je doveo s obale Une do prestižnih hodnika Harvarda , Adam je nastavio širiti horizonte i ostvariti izuzetne uspjehe. Prošli put, razgovarali smo o njegovim prvim koracima na Harvard Medical School i njegovoj neiscrpnoj želji za učenjem. Danas je Adam pridruženi istraživački saradnik u prestižnoj istraživačkoj grupi profesora Reze Dane, a njegovo je ime sve češće sinonim za izuzetne doprinose u oftalmološkom istraživanju.
Nakon uspješno završenog programa stipendiranja, Adam je preuzeo ulogu pridruženog istraživačkog saradnika (affiliated research fellow) na Harvardu. Ta mu je pozicija omogućila dublje uključivanje u raznovrsne projekte u oftalmologiji, ali i saradnju na multidisciplinarnim istraživanjima koja povezuju medicinu i javno zdravstvo.
Ove je godine ponovno pozvan u Prag, na mjesto predavača na Summer School of Practical Ophthalmology na Charles University u Pragu.
– Ove godine po drugi put imam čast predavati na oftalmološkom kampu za studente medicine u Pragu – jedinom takvom programu u svijetu i prvoj te vrste u Evropi. Riječ je o izuzetno selektivnom skupu s velikom konkurencijom iz cijelog svijeta, što ovo iskustvo čini još vrednijim. Ponosan sam što mogu voditi vlastite radionice, i dijeliti znanje, rame uz rame s profesorima cijelog svijeta, posebno s obzirom na to da sam jedan od mlađih predavača , ističe Adam.
Svoju priču nastavlja pričajući o nekoliko projekata na kojima je radio u proteklom vremenu, uključujući projekat o ranim manifestacijama dijabetičke retinopatije kod djece s tipom 1 dijabetesa, projekat o vaskularnim faktorima u glaukomu i non-arteritic anterior ischemic optic neuropathy (NAION-u), kao i projekat o uticaju reumatoidnog artritisa na oftalmološka stanja.
Međutim, jedan od najzanimljivijih i najaktualnijih projekata koji se vodi odnosi se na analizu nivoa žive, polihloriranih bifenila (PCB) i derivata DDT-a u morskim sisavcima te njihovog uticaja na ljudsko zdravlje. Ova istraživanja provode se na Farskim Ostrvima, regiji poznatoj po tradicionalnoj konzumaciji mesa morskih sisavaca.
– Fokus istraživanja su ozbiljna zdravstvena stanja, uključujući neurološke poremećaje, supresiju imunološkog sistema, hipertenziju, povećan rizik od Parkinsonove bolesti, kao i određena oftalmološka oboljenja.
Meso morskih sisavaca, koje je kroz vijekove služilo kao vrijedan izvor hrane na morskim područjima kao što su Farska Ostrva, danas više nije pogodno za ljudsku ishranu – i to ponajviše zbog ljudske nepažnje i nemara širom svijeta. Nažalost, sve je očiglednije da su okeani postali globalna deponija za širok spektar zagađivača. Jedan od najpoznatijih je, bez sumnje, živa. Ovaj teški metal ne predstavlja problem samo na Farskim Ostrvima, već i u cijelom svijetu. Živa dospijeva u atmosferu, a zatim se taloži na dno okeana, gdje se transformiše u organsku živu – oblik koji se lako akumulira kroz prehrambeni lanac. Morski sisavci, poput kitova, nalaze se visoko u prehrambenom lancu u regijama poput Farskih Ostrva i akumuliraju značajne količine koje žive u svom tkivu. Kada ljudi konzumiraju svoje meso, ta ista živa se taloži u njihovim organima, uključujući mozak i krvotok.
Međutim, zagađenje okeana ne pogađa samo morske sisavce, već i mnoge vrste riba, uključujući tune i losose, koje akumuliraju toksične tvari u svom tkivu. Nažalost, živa nije jedini problem. Okeani su preplavljeni i drugim toksičnim tvarima, poznatim kao postojani organski zagađivači – POPs, koji dodatno ugrožavaju zdravlje ljudi i ekosistema. Ovaj projekat provodi se pod posebnim uslovima na lokalnoj kohorti ljudi, koja se prati od rođenja, čineći ga jedinstvenim. Procjenom da je broj stanovnika na Farskim Ostrvima oko 50.000, kohorta daje velike informacije o ukupnom stanovništvu, a sve ovo što se odnosi na Farska Ostrva može se implicirati na područja Kanade, SAD-a, Skandinavije i Rusije. Ovo omogućava sakupljanje vrlo duboko vrijednih podataka koji mogu pružiti razumijevanje različitih aspekata povezanih s ovom temom – kaže Adam.
Adam trenutno boravi u Thorshavnu, glavnom gradu Farskih Ostrva, gdje radi s profesorom Pál Weiheom, vodećim stručnjakom u oblasti ekotoksikologije i vodećim gostujućim naučnikom na Harvard TH Chan School of Public Health. Farski Otoci, s populacijom od oko 50.000 stanovnika, predstavljaju idealno mjesto za proučavanje uticaja zagađenja na ljudsko zdravlje. Podaci prikupljeni u ovom istraživanju mogu se primijeniti na druge regije poput Kanade, SAD-a, Skandinavije i Rusije.
Bez obzira na obimne akademske obaveze, Adam uvijek nalazi vrijeme za povratak u Bosansku Otoku i Bosansku Krupu. “ Postoji ta posebna vrsta ljubavi prema kući, koja uvijek zove, bez obzira na sve obaveze “, kaže Adam.
Raditi na velikim projektima za Adama je izazov, ali i izvor inspiracije. Vjeruje da strast prema onome što radimo otvara vrata novih prilika i vodi nas ka neočekivanim uspjesima. “Najveća nagrada je osjećaj da moj rad ima stvaran, pozitivan uticaj na društvo – to je neprocjenjivo” , zaključuje Adam inspirišući sve nas da slijedimo svoje snove i doprinesemo boljem svijetu.
Izvor: Krupljani.BA | Informativni portal