GIZ – Njemačka razvojna agencija u BiH objavila je publikaciju Analiza sektora turizma u Bosni i Hercegovini. Publikacija je pripremljena u sklopu projekta EU4Business, koji potiče razvoj poduzetništva, izvozno orijentiranih sektora, turizma i poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Projekt EU4Business zajednički financiraju Europska unija i Savezna Republika Njemačka, a provode ga GIZ, UNDP i ILO u razdoblju od travnja 2018. do ožujka 2022. godine.
Ova studija jedan je od rezultata GIZ-ove akcije “Lokalne strategije razvoja” koja za cilj ima jačanje kapaciteta BiH za rast i zapošljavanje kroz podršku konkurentnosti i inovacijama.
Studija je analizirala turistički sektor, predstavila izazove i mogućnosti, kao i strateške preporuke. Glavna svrha studije je postaviti čvrst teorijski temelj za programiranje mjera politike koje će podržati ekonomski razvoj u sektoru turizma u BiH.
U analizi se navodi da je Bosna i Hercegovina zemlja sa značajnim potencijalom za razvoj turizma. Njen geografski položaj, topografija, bogata povijest, brojni prirodni i povijesni spomenici, kultura, otvorenost i blizina Europskoj uniji omogućili su intenzivniji razvoj turizma tijekom posljednjeg desetljeća. U 2019. godini zabilježeno je čak 1.641.000 dolazaka turista, što je porast od 25% u odnosu na 2017. i 250% u odnosu na 2010. godinu. Broj noćenja turista dosegnuo je 3.371.000, što je 25,9% više nego 2017. i 238% više nego 2010. godine. Ovaj je rast posljedica priljeva stranih turista, koji su činili 73% ukupnih dolazaka turista u 2019. godini. Iako je BiH zabilježila drugu najvišu stopu rasta na zapadnom Balkanu u razdoblju od 2008. do 2018. godine po broju međunarodnih dolazaka, to još uvijek čini samo 3,3% od ukupnog broja međunarodnih dolazaka u regiju. U 2019. godini sektor turizma činio je 2,8% BDP-a BiH i činio 3,2% ukupnih radnih mjesta u zemlji, što je ispod prosjeka za ekonomije zapadnog Balkana.
Iako je u posljednjih deset godina postignut značajan rast turizma u zemlji, sektor se suočava s nizom izazova i ograničenja u općem poslovnom okruženju, ali i u okruženju specifičnom za ovaj sektor, što sprječava njegovu veću konkurentnost na međunarodnom tržištu. Trenutna pandemija usporila je rast bh. turizma i tako dovelo do slabijeg poslovanja privatnih turističkih subjekata i rasta nezaposlenosti u tom sektoru. Bosna i Hercegovina bi stoga ovu krizu trebala pretvoriti u poslovnu priliku aktivnim sudjelovanjem u sustavnom i koordiniranom razvoju turizma.
Analiza sektora turizma u Bosni i Hercegovini jedan je od rezultata GIZ-ove akcije “Lokalna strategija razvoja”, koja za cilj ima jačanje kapaciteta BiH za rast i zapošljavanje kroz podršku konkurentnosti i inovacijama. Glavna svrha ove studije je postaviti solidan teorijski temelj za programiranje mjera politike koje će podržati ekonomski razvoj u sektoru turizma u BiH.
Glavni nalazi analize sektora turizma predstavljeni su u nastavku.
Turistička industrija u Bosni i Hercegovini posljednjih je godina zabilježila značajan rast u pogledu broja dolazaka i noćenja turista. U 2019. godini broj dolazaka turista dosegao je 1.641.000, što je 25,6% više u odnosu na 2017. godinu. Broj noćenja turista u 2019. godini iznosio je 3.371.000, što je porast od 25,9%. Ovaj rast rezultat je gotovo 30% više dolazaka stranih turista i 26,4% više noćenja stranih turista. Dolasci i noćenja domaćih turista bili su nešto niži, ali i dalje na visokoj razini. U razdoblju 2017. – 2019. broj dolazaka domaćih turista povećao se za 15,4%, a broj noćenja za 24,6%. Značajan rast dolazaka i noćenja turista zabilježen je u FBiH, RS i BD.
Europa je glavno tržište za bh. turizam. Europski su turisti u 2019. godini činili 65% svih dolazaka turista i 68% ukupnog broja noćenja turista. Turisti iz Azije drugo su tržište zaredom, čine 29% ukupnog broja dolazaka međunarodnih turista i 26% noćenja u 2019. godini, što je bio slučaj u razdoblju 2015.-2019., Kada je postignuta najviša stopa rasta . Što se tiče dolazaka turista (326%) i noćenja turista (291%) u 2019. godini, posjetitelji iz Azije činili su veći postotak od ukupnog broja međunarodnih dolazaka u BiH. Međutim, situacija varira između entiteta i BD-a. Dok su strani turisti činili 79% dolazaka u FBiH, u RS i BD u 2019. strani turisti činili su 55%, odnosno 57% dolazaka. Razlike su prisutne i među turističkim destinacijama.1 Međutim, rezultati pokazuju da je FBiH pretežno orijentirana na inozemstvo, dok u RS i BD domaće tržište ima značajan udio.
Prema broju dolazaka turista za 2019. godinu, prvih deset zemalja porijekla su Hrvatska, Kina, Srbija, Turska, Slovenija, Saudijska Arabija, Njemačka, Italija, Južna Koreja i Poljska, što zajedno čini 61,1% od ukupnog broja dolazaka turista za tu godinu. Njihovi pojedinačni udjeli povećali su se za 3% od 2017. godine. Međutim, došlo je do značajnih promjena u rangiranju ovih zemalja zbog velikog porasta broja turista iz Kine (+ 223%) i Saudijske Arabije (+ 170%).
Cjelovita studija dostupna je na poveznici EU4Business projekta:
https://eu4business.ba/wp-content/uploads/2021/07/EU4B_Tourism-Analysis_BHS_short.pdf
U kontekstu povezanosti turizma i dijaspore, podsjećamo da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u okviru svojih nadležnosti za iseljeništvo, 22. lipnja organiziralo konferenciju “Bosna i Hercegovina u srcu: Dijaspora i turizam” 2021. Detaljne informacije o konferenciji dostupne su na poveznici: https://dijasporaiturizambihusrcu.ba/, uključujući snimku konferencije, prezentacije panelista itd.
