Jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava poljoprivreda u svijetu je nedostatak hrane, te promjene u klimi, kaže Đenita Hadžiabdić Guerry.
Trideset četvrta međunarodna znanstveno – stručna konferencija poljoprivrede i prehrambene industrije Agriconference, koja je u organizaciji Poljoprivredno – prehrambenog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu i Poljoprivrednog fakulteta Ege sveučilišta iz Turske, održana proteklog tjedna u Sarajevu, u fokus je stavila izazove sa kojima se susreću poljoprivreda i prehrambena industrija, kao i potencijal ovih sektora da transformiraju izazove u prilike. Konferencija je okupila brojne istraživače iz svih srodnih disciplina da svojim znanjem i stručnošću doprinesu razvoju znanstvenog društva i industrije.
Jedna od njih bila je i Đenita Hadžiabdić Guerry, izvanredni profesor, Fulbrightov stipendist u Gani, na Odjelu za entomologiju i patologiju biljaka na University of Tennessee. Riječ je o bh. znanstvenici koja je 1997. godine upisala Šumarski fakultet u Sarajevu, ali je već 1999. dobila priliku da studij hortikulture nastavi u Sjedinjenim Američkim Državama, koju je i iskoristila. U SAD-u je magistrirala, doktorirala i trenutno radi kao profesor na University of Tennessee.
Govoreći o izazovima pred kojima se nalazi poljoprivreda, ona kaže da je jedan od najvećih generalno nedostatak hrane, te promjene u klimi sa kojima se suočava svjetska poljoprivreda. Ističe kako bi jedno od rješenja mogla biti edukacija.
– Proteklih dana posjetila sam Sveučilište u Sarajevu, razgovarala sam sa studentima i skrenula im pažnju da u poljoprivredu, šumarstvo, agrikulturu generalno ulazi mnogo toga i ono je više od onoga o čemu smo učili. Brojne su sfere i oblasti koje su povezane sa agrikulturom, od zdravlja šuma, biljaka, preko sigurnosti hrane do genetike, to su sve oblasti koje su nam potrebne i moraju se uvezati kako bi današnja poljoprivreda bolje funkcionirala, istakla je.
Posebno je potcrtala uvođenje novih tehnologija, poput dronova, koji nam mogu dati još preciznije podatke uz pomoć kojih će se agrikultura razvijati.
– BiH ima dobre kapacitete, potencijale i neophodno je da se radi na projektima uvođenja novih tehnologija u proizvodnju, u samu poljoprivredu. Nažalost, i dalje poljoprivrednici ne samo u BiH nego i u cijelom svijetu sporo uvode nove tehnologije, nove sisteme. Ono što može potaknuti njihovu veću primjenu jeste primjer prakse. Ukoliko, naprimjer, jedan proizvođač koristi tehniku koja će mu pomoći da smanji količinu vode, da kontrolira pesticide, odnosno da uz pomoć određene tehnike poveća proizvodnju, onda će i drugi proizvođači početi primjenjivati novu tehnologiju jer ona znači bolju proizvodnju. Na taj način možemo implementirati neke nove sisteme, objasnila je Hadžiabdić Guerry. Dodala je kako nam treba poljoprivrednih proizvođača i to ne samo u BiH nego i u svijetu.
– Mislim da su mi rekli da je prosječna dob našeg proizvođača 55-58 godina, američki prosjek je vrlo sličan i to trebamo promijeniti. Nešto se ipak događa, postoji jedan val u svijetu u kojem ljudi žele organsku proizvodnju, žele zdravu proizvodnju, tako da bi se situacija u agrikulturi mogla promijeniti i mogla bi se neka nova vrata otvoriti, istakla je Hadžiabdić Guerry, dodajući da bez obzira na sve izazove i probleme ne bismo trebali ostati gladni, jer imamo svu potrebnu tehnologiju, uz ogromne obradive površine.
Moramo naše studente bolje usmjeriti i ukazati im da je student koji studira poljoprivredu ili neki od srodnih fakulteta osoba koja će možda sutra da hrani cijeli svijet, naglasila je Hadžiabdić Guerry.
Đenita Hadžiabdić Guerry na konferenciji je učestvovala kroz program prijenosa znanja, koji je pokrenut u rujnu 2023. godine, a koji omogućava da stručnjaci iz dijaspore provedu određeni period u institucijama Bosne i Hercegovine, prenoseći svoje znanje i iskustva, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH preuzima troškove puta, smještaja i dnevnica. Ovakve inicijative su ključne za jačanje poljoprivrednog sektora i povezivanje sa svjetskim trendovima i inovacijama.
Izvor: Oslobodjenje.ba
