Bosanac Rijad Hajdarević radi u najvećem centru za lijećenje kancera u Skandinaviji, gdje se bavi najmodernijom tehnologijom za lijećenje kancera.
Zaposlen je u Institutu za istraživanje kancera u bolnici Radium u Oslu, koja ima dugu tradiciju u lijećenju i istraživanju kancera.
Inače, Riad je završio doktorat iz oblasti imunologije na temu autoimunih oboljenja i to iskoristio kao osnovu za svoj prvi postdoktorat kad je istraživao glibolstom, jedan od oblika kancera mozga. Trenutno radi kao istraživač/naučnik uz povremene angažmane kao vanjski suradnik u Bosni i Hercegovini i inozemstvu.
Kako kaže, donedavni koncept liječenja nehirurškim metodama kancera bio je relativno jednostavan u smislu uništiti što više ćelija kancera, a da se pritom ošteti što manji broj zdravih ćelija. Kemoterapija i zračenje, ističe nose velike posljedice za pacijenta u smislu kvalitete života, a u nekom slučajevima su i direktni razlog smrti. To su između ostalog razlozi zbog kojih se traže nove terapije koje bi mogle zamijeniti standardni tretman.
Hajdarević za takav jedan pristup izdvaja imunoterapiju, koje je kako kaže kolektivni naziv za upotrebu imunog sistema i molekula imunog sistema u borbi protiv kancera.
Imunoterapija, ističe Hajdarević je vrsta liječenja raka koja pomaže imunološkom sistemu tijela da se bori protiv kancera. Imunološki sistem, koji pomaže vašem tijelu da se bori protiv infekcija i drugih bolesti, sastoji se od bijelih krvnih ćelija i tkiva i organa limfnog sistema. Neki oblici imunoterapije povećavaju sposobnost imunološkog sistema da otkrije i uništi stanice kancera. Drugi oblici imunoterapije mogu ciljati određene dijelove celija raka ili signale koji pomažu rastu tumora.
Hajdarević i njegova grupa odlučili su vještački dizajnirati podtip T ćelija koji se zove T regulatorne ćelije. Navodi da su hemoterapija i imunoterapija dva različita pristupa liječenju raka, svaki sa svojim mehanizmima djelovanja i profilima nuspojava. Hemoterapija, napominje Hemoterapija koristi hemikalije za ubijanje brzorastućih ćelija u tijelu, uključujući stanice kancera. Ne cilja specifično ćelije kancera, što znači da također može oštetiti zdrave ćelije koje se brzo dijele, kao što su ćelije u kosi, koži. S druge strane, imunoterapija potiče ili pomaže imunološkom sistemu tijela da prepozna i uništi stanice kancera. Može ciljati specifične markere na stanicama kancera ili modulirati opću aktivnost imunološkog sistema kako bi poboljšala njegovu sposobnost borbe protiv kancera. Režimi liječenja kancera su nekada veoma složeni tako da ćete nerijetko vidjeti više različitih tretmana istodobno ili u nizu
Hajdarević se nada da će uspjeti da proizvede terapiju koja će biti podnošljiva, efikasna i univerzalna.
Više o ovoj temi možete pronaći na poveznici ispod:
