Dr. Emir Efendić, sa adresom boravka u Belgiji, tokom aprila 2019. godine bio je angažiran na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kao jedan od učesnika programa prenosa znanja iz iseljeništva u javne institucije u Bosni i Hercegovini, a koji se realizuje u okviru projekta „Dijaspora za razvoj“- projekat Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Vlade Švicerske, u partnerstvu sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

Studij psihologije Efendić je završio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a od 2017. godine živi van BiH. Doktorske studije završio je u Francuskoj, tijekom kojih je surađivao i sa Univerzitetom u Sarajevu.  Trenutno radi kao istraživač na Univerzitetu u Louvain-u u Belgiji. U svojim istraživanjima iz oblasti eksperimentalne psihologije i općenitije, bihevioralne ekonomije, uglavnom se bavi problemima vezanim uz donošenja odluka, razumijevanju rizika  i financijskih prosudbi.

Tijekom posjete Sarajevu, na Filozofskom fakultetu održao je radionicu o analiziranju kvantitativnih i kvalitativnih podataka u statističkom jeziku „R“. Efendić  ističe da se većina istraživačkih projekata unutar psihološke nauke (ali i šire) u posljednjih nekoliko godina uveliko  oslanja na korištenje „R“-a za analiziranje, grafičko prikazivanje podataka kao i pripreme manuskripta. Također, relevantni pokreti za „otvorenu znanost“ se oslanjanju na „R“ kao alat za objavljivanje otvorenih i replikabilnih članaka. Kao alternativa standardnim paketima za analiziranje podataka, „R“ je u potpunosti besplatan te je podržan od strane velike zajednice naučnika, istraživača i programera. S tim u vezi, prelazak na „R“ obično dovodi do znatnih ušteda (budući da su licence za većinu komercijalnih programa jako skupe) te omogućava istraživačima, predavačima, kao i studentima, da upotrebljavaju najnovije tehnike i metode analiziranja podataka.

Na radionici koju je održao sudjelovalo je naučno osoblje odsjeka za psihologiju i studenti psihologije, a koji su kroz praktične primjere i participativni rad na stvarnim podacima, preradili  osnovne postavke „R“-a kao programskog jezika i  radili na obradi podataka, prikazivanju podataka, osnovnoj inferencijalnoj statistici te pisanju vlastitih funkcija. Uz ovo, s kolegama s odsjeka Efendić je razgovarao o najnovijim istraživanjima, mogućnostima korištenja online repozitorija za istraživanja (npr. korištenje „crowd-source“ servisa za prikupljanje podataka) te o radu na zajedničkim projektima.

Efendić smatra da su ovakvi angažmani pozitivan primjer uspostavljanja suradnje i umrežavanja akademika i stručnjaka izvan BiH s akademicima i stručnjacima u BiH. Ističe da je mnogo potencijala u umrežavanju bosanskohercegovačkih stručnjaka, bilo da se radi o mogućim edukacijama, ali i o suradnji na istraživačkim projektima.

Prema mišljenju Efendića, stručnjaci van BiH često imaju pristup većim resursima, te imaju iskustva i znanja u prikupljanju grantova. Uz ovo, često su bolje uvezani s drugim kolegama. Povezivanje  i uključivanje stručnjaka iz BiH može biti obostrano korisno. Projekti ovakve prirode su korisni, te je preporuka da se na neki način ovaj program pokuša institucionalizirati. Kroz minimalna ulaganja, institucije BiH bi mogle podržati univerzitete i olakšati uspostavljanje kontakta. Primjerice, stručnjaci van BiH (koji su dobar „fit“ na pojedinim univerzitetima/fakultetima/odsjecima) se mogu obvezati na nekoliko dolazaka u godini, gdje bi se sustavno obrađivali određeni projekti, predavanja, ili radilo na prijenosu ključnih znanja/tehnika. U istraživačkim poljima, zajednički bi se mogle pisati prijave za stipendije, grantove i sl. Ističe da su ad-hoc dolasci korisni ali da bi pojedini stručnjaci najvjerovatnije mogli više pridonijeti  ukoliko bi imali struktuirani pristup posjetama.

Efendić smatra da u akademskom svijetu, bez potpore kolega, dijeljenja znanja, i otvorene suradnje, ne možemo govoriti o uspješnoj akademskoj zajednici. Njegova preporuka stručnjacima je da ostanu otvoreni za suradnju sa svojim kolegama unutar BiH, a institucijama u BiH savjetuje da pokušaju uspostaviti konkretnije i redovnije veze sa sunarodnjacima koji se nalaze izvan BiH.