Općina Kreševo poznata je po poduzetničkom duhu koji je od davnih vremena usmjeren na privatno poduzetništvo. U ovom dijelu BiH razvijena je privreda i privredna društva iz Kreševa poznata su i u zemljama okruženja, ali i u svijetu.

Neke od većih firmi su Stanić Grupacija (Boreas, Beverages, proizvodnja i trgovina alkoholnim i bezalkoholnim pićima),“EPS Laštro (proizvodnja stiropora)“, “Miličević“-Milfas, Stamal,Tvornica vapna, Bafas (proizvodnja žbuka, ljepila, niskogradnja, visokogradnja…), “Buljan ceste“ (izrada vertikalne i horizontalne prometne signalizacije), “Metalos“ (metalna industrija), “Talk“ (kovačka…) i druge.

Minimalno vrijeme za registraciju

„Problemi sa kojima se suočavaju privrednici su manje – više isti u cijeloj BiH, pa tako i u Kreševu. Ključno je rasterećenje gospodarstva kao uvjet za povećanje konkurentnosti. Problemi sa kojima se gospodarstvo suočava su veliko opterećenje nametima, odlazak mlade kvalificirane radne snage, te nepotrebno komplicirana višeslojna administracija, male ovlasti lokalne samouprave, nelojalne konkurencije i tako dalje. Uzimajući cjelokupnu situaciju u državi, mogu reći da je stanje gospodarstva u općini Kreševo na zavidnoj je razini“, kazao je za Poslovne novine Renato Pejak, načelnik Općine Kreševo.

Kada je u pitanju pomoć koju Općina nudi investitorima, Pejak kaže kako su skratili na minimum vrijeme trajanja registracije djelatnosti, imaju niže naknade i opterećenja na privredni sektor, te kaže kako su maksimalna ulaganja u infrastrukturu i putnu povezanost.

Prema zvaničnim statističkim podacima, općina Kreševo ima najmanju stopu nezaposlenosti u Srednjobosanskom kantonu, ali prostora da bude bolje, kaže Pejak, uvijek ima.
„Najrazvijenije grane gospodarstva su metalna industrija, građevinska, drvna, a sve je značajnija i prehrambena industrija. Pored privlačenja novih investitora i otvaranjaj novih proizvodnih gospodarskih subjekata, strateški pravci djelovanja Općine su stvaranje preduvjeta za razvoj poljoprivrede i turizma. Turizam može znatno doprinijeti gospodarskoj i demografskoj obnovi cijelog područja općine Kreševo. Općina Kreševo ima planine pogodne za zimski sport, lov, ribolov, planinarenje i eko turizam, neka naselja imaju uvjete za razvoj seoskog turizma što treba povezati sa proizvodnjom zdrave hrane te i u tome vidimo mogućnosti za razvoj. Bogato kulturno-povjesno nasljeđe treba promovirati u okviru ukupne turističke ponude“, istakao je Pejak.

Posljednjih godina Općina je, uz pomoć većih nivoa vlasti, napravila značajan iskorak u rješavanju prometne izoliranosti, odnosno u poboljšanju i kvaliteti cestovnih komunikacija, čime su se stvorili bolji uslovi za razvoj privrede u cjelini.

Razvoj poljoprivrede,posebno stočarstva, voćarstva, zaštita i promovisanje domaće proizvodnje, te eksploatacija pitke vode, segmenti su u kojima vide priliku za razvoj.

Nove investicije

„Oblast iskorištavanja prirodnih resursa, prije svega vode, posljednjih godina je aktuelna, tako da je pokrenuta proizvodnja vode u dvije tvornice, a u narednom periodu planira se i pokretanje proizvodnje piva“, najavio je Pejak.

U narednom periodu u planu je i izgradnja Sportsko rekreacijskog centra Lopata, a sve s ciljem iskorištavanja turističkih resursa i atrakcije, na kojima će se temeljiti budući turistički razvoj općine.
SRC Lopata zauzima površinu od 44,40 ha, a koncept razvoja bazira se na ravnomjernom rasporedu turističkih sadržaja.

„Ovim konceptom je predviđena etapna realizacija sadržaja – V etapa realizacije – centralna razvojna zona sa ski stazama, jezerom i sportskim terenima, smještajni kapaciteti hotelskog i apartmanskog tipa, vikend naselje, površine za rekreaciju, parkirne površine, te servisna zona za mehanizaciju za održavanje, edukativni kamp za mlade sa sportskim terenima… Vrijednost projekta je oko 20 miliona KM, a imajući u vidu proračunske mogućnosti Općine, ovaj projekt se planira realizirati kroz javno – privatno partnerstvo. Značaj ovog projekta se ogleda u činjenici da na području općine Kreševo nema sportsko-rekreacijskog centra, a imamo sve neophodne uvjete za izgradnju takvog“, poručio je Pejak.

Naredne godine u Kreševu će biti otvorena i nova, bh-austrijska, kompanija, a Pejak nam je za sada mogao otkriti samo da se radi o većoj proizvodnoj investiciji.
Općina je, kaže, bila servis postojećoj austrijsko – bosanskoj firmi koja posluje u Kreševu, te smatraju da su investitori prepoznali da je ovo općina u kojoj je poželjno poslovati i u njoj ulagati.
Ono što uspješno posluje na području ove općine jeste i Poslovna zona Resnik, koja je utemeljena 2013. godine i prostire se na površini od oko 35 hektara.

„Zona Resnik ima i dodatni potencijal za razvoj koji može, uz pravilan tretman, biti konkurentan na regionalnom nivou. U ovoj zoni djeluje niz gospodarskih subjekata, preko 30 njih, a najavljene su i nove investicije, među kojima je i višemilionska investicija kompanije Boreas, te otvaranje pogona austrijske firme“, zaključio je Pejak.

Kreševske firme RE Industris i Metalos primjer su uspješnog poslovanja, a to pokazuje i povjerenje koje im klijenti daju.

Firma RE Industris d.o.o. Kreševo osnovana je i počela sa radom u martu 2019. godine, na način da je preuzela uslugu sklapanja plastičnih komponenti za austrijskog partnera, iz svog programa prehrambene i farmaceutske industrije.

Za nepunu godinu, na osnovu iskazane pouzdanosti i fleksibilnosti, firma je prešla u fazu proizvodnje svih tih komponenti i nastavila sa plasmanom svojih proizvoda na zahtjevno izvozno tržište.
Društvo se danas bavi proizvodnjom i sklapanjem proizvoda od plastičnih masa.

Plasman proizvoda je vezan za trzište EU, tačnije Austrije.

Zadržali sve radnike

„S druge strane, društvo Metalos d.o.o. Kreševo se od osnivanja 2011. godine do danas bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija, te metalnih i panelnih ograda. Od 2016. godine ulazi u segment proizvodnje metalnog namještaja, koji je isključivo namijenjen izvozu. Od 2018. društvo je zaključilo ugovor sa strateškim partnerom, također iz Austrije, pošto nam je omogućilo da svoje proizvode plasiramo na tržište EU i BiH, u omjeru 70 posto EU i 30 posto BiH“, kazao je Darko Kujundžić, direktor kompanije.

Ova kompanija, kako je kazao, mogla bi se posmatrati kroz tri proizvodno-poslovne cjeline: pogon za proizvodnju čeličnih zavarenih konstrukcija, pogon za proizvodnju panelnih sistema i pogon za proizvodnju metalnog namještaja.

Protekli period i za ove firme nije bio lak, ali su širina poslovanja i djelatnosti kojima se bave firme RE Industris i Metalos pomogle im da prvi direktan uticaj pandemije kompenziraju na način da određeni smanjeni obim posla u jednom segmentu nadoknade povećanim prihodima i poslom u drugom, te na taj način zadrže sve radnike.

Ono što je Kujundžić istakao kao bitno jeste da nisu smanjili lične dohotke niti jednom radniku.

„Prošlu godinu možemo ocijeniti veoma uspješnom za obje firme. Samim tim iz rezultata prošle i godina prije, kao i perspektive koja se nudila, krenuli smo u investiciju otvaranja novih pogona. Početak ove godine nudio je veliki optimizam, ali pandemija koronavirusa i njen direktni i indirektni uticaj uveliko je usporio razvitak. Zbog toga poređenja 2019. sa 2020. u ovom trenutku ne bi bila realna. Ono što je bitno jeste da kroz tekuće poslovanje možemo nastaviti sa započetim projektima i jako je bitno da planiramo rizike poslovanja, ukoliko se nastavi negativni trend i uticaj pandemije“, poručio je Kujundžić.

Firma RE Industris radi isključivo za tržište EU (Austrija), ali i Metalos, prema ocjenama postojećih ino kupaca, koje se ogledaju u stalnim zahtjevima za povećanjem obima isporuka, uživa povjerenje svojih klijenata.

„Smatraju nas jednim od partnera na regionalnom nivou koji ima proizvodni i kadrovski potencijal za njihove buduće planove. Moramo intenzivno raditi na implementaciji svih procedura i postupaka u cilju potpune primjene ISO 9001:2015, kao i što prije pristupiti školovanju vlastitog inžinjeringa a u pravcu održavanja norme EN 1090 EXC2. Kako raste svijest o mogućnostima koje pruža metalni sektor u BiH, pogotovo proizvodnja panelnih ograda, tako će rasti konkurentski pritisak na naš segment tržišta. Naša je prednost to što smo mi poodmakli u svim aspektima koji podrazumijevaju pokretanje proizvodnje novih 2D panela, ali i u postojećem kvalitetu naših ogradnih sistema“, istakao je Kujundžić.

Izgradnja nove tvornice

Njihova prednost, dodao je, ogleda se i u poslovnom modelu koji su dugo razvijali sa kooperantskom firmom Eurosjaj iz Konjica, sa kojima dolaze do tog nivoa da budu strateški partneri.
I u narednom periodu radit će na unapređivanju produktivnosti, štednji u svim segmentima i snažnoj odgovornosti svakog pojedinca za poslovanje kompanije.

Kujundžić je dodao i kako značajan tržišni potencijal očekuju i kod domaćih kupaca koji već traže da za njih proizvode liniju 2D panela, međutim, tržište BiH je još uvijek nedovoljno spremno za ovakav proizvod.

„Stalnim usavršavanjem i moderniziranjem pogona kao i ulaganjem, pored infrastrukture, i u stručni kadar, te širenjem mreže zaposlenih želimo odgovoriti zahtjevima tržišta EU. Naš izvoz je vezan za kapacitete proizvodnje i u ovom trenutku smo orijentirani na tržište Austrije i zapadnih zemalja EU. Predstavljanjem na jednom od najvećih sajmova (International Exhibition for Perimeter Protection, Fencing and Building Security), koji se održao u Nürnbergu u Njemačkoj, uspostavljeni su kontakti i moram reći da u ovom trenutku imamo svakodnevne upite iz cijele Evrope za naše usluge. To nam je obaveza više da ustrajemo u kvalitetu i samim tim otvorimo sebi mogućnosti za razvitak u periodu ispred nas“, kazao je naš sagovornik.

Radovi na izgradnji nove tvornice u Kreševu već su počeli, a to je dio njihovog strateškog petogodišnjeg plana razvoja.

Investicija je to koja će koštati oko dva miliona eura, gdje će zaposliti najmanje tridesetak radnika i gdje će proizvoditi plastičnu ambalažu za farmaceutsku i prehrambenu industriju.

„Naš plan razvitka, poslovanja, širenja i usavršavanja, napravljen je na bazi ili na temelju strategija koja je vezana za period od pet godina, s jasno definiranim ciljevima u svakom segmentu poslovanja, pa na koncu i širenja tržišta. Želimo ići u korak sa EU, ali ne samo u prodaji i plasiranju proizvoda, nego i u svim ostalim segmentima koji su potrebni za jedan održivi rast. Naglasak stavljam na održivi rast, kroz ovlaštene ljude, jer samo na taj način imamo mogućnost konkurentnosti i konkretnog stalno, realnog rasta iz godine u godinu“, zaključio je Kujundžić.