Dr. med. vet. Aida Šarić sa adresom boravka u Austriji, tokom aprila 2019. godine bila je angažirana na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kao jedna od učesnica programa prenosa znanja iz iseljeništva u javne institucije u Bosni i Hercegovini, a koji se realizuje u okviru projekta „Dijaspora za razvoj“ („D4D“) – projekat Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Vlade Švicerske, u partnerstvu sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

Šarić je Veterinarski fakultet završila u Sarajevu 2004. godine, nakon čega iz privatnih razloga odlazi iz BiH. Trenutno živi u Austriji, gdje radi kao jedna od pet veterinara na Odjeljenju za biomedicinska istraživanja Medicinskog univerziteta u Grazu. Osim posla veterinara, zadužena je za savjetovanje i evaluaciju projekata vezanih za pokuse na životinjama, edukaciju i osposobljavanje osoblja za rad na laboratorijskim životinjama, kao i na razvijanju alternativnih metoda u svrhu obuke.

Na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu  Šarić je studentima i akademskim radnicima održala predavanja na teme: “Prezentacija BMF i njegova uloga na Medicinskom Univerzitetu u Grazu” i “Metode aplikacija medikamenata i vađenja krvi kod laboratorijskih životinja”. Takođe je u Rektoratu univerziteta u Sarajevu održala predavanje na temu regulative i dobre prakse postupanja s eksperimentalnim životinjama u skladu sa EU Direktivom 2010/63.

U razgovoru sa Šarić prilikom njene posjete Ministarstvu za ljudska prava i izbijeglice Bosne i Hercegovine saznali smo da je izuzetno zadovoljna što je dobila priliku učestvovati u prenosu znanja iz dijaspore u BiH kao i da je predstavljanje Odjeljenja za biomedicinsko istraživanje u Grazu izazvalo interesovanje i pokazalo da u BiH itekako postoji zainteresiranost za teme iz oblasti biomedicinskih istraživanja. U konkretnom slučaju uspostavljeni su kontakti i saradnja koja je otvorila mogućnost direktnog povezivanja Farmaceutskog fakulteta i Odjeljenja za biomedicinska istraživanja u Grazu.

Šarić smatra da razmjena znanja kroz predavanja, radionice i sam networking, sigurno može poboljšati djelatnost iz ove oblasti na području BiH. Ističe da većina kolega u BiH radi u skladu sa EU ili svjetskim standardima te shodno tome bilo bi dobro iskoristiti iskustva kolega iz inostranstva i primjeniti njihovo znanje, te na taj način omogućiti lakše donošenje odgovarajučih zakona i njihove implementacije u praksi.

Šarić je mišljenja  da postoji ogroman broj stručnjaka u BiH dijaspori koji su spremni pomoći, ali neko mora napraviti prvi korak, a taj korak po njenom mišljenju trebaju napraviti institucije, a ne pojedinci. Shodno tome smatra nužnim da institucije u BiH uspostave bazu podataka koja bi obuhvatala BH stručnjake iz različitih naučnih disciplina, a koji  žive i rade van granica BiH te prikupljene podatke (bazu) dostave fakultetima i naučno istraživačkim ustanovama, kako bi one sa svoje strane inicirale kontakte. Ističe da ukoliko se uspostavi saradnja sa pojedinim stručnjacima iz različitih oblasti istraživanja, da bi ti stručnjaci mogli prenjeti svoje znanje stečeno u inostranstvu, na isti ili sličan način na koji je i ona putem ovog projekta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH pokušala da prenese studentima i akademskom osoblju Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.