Širenje karcinoma
Kako ističe u razgovoru za Fenu dr. Varešlija, savremena medicina sve je uspješnija u borbi protiv tumora, zahvaljujući znanju i tehnološkom napretku. Iako više žena (nego ikad prije) preživljava tu bolest, ako se tumori počnu širiti po tijelu (poznat kao “sekundarni” ili “metastatski” rak dojke) bolest nažalost postaje neizlječiva.
– Mada se sekundarni rak dojke ponekad može kontrolirati, ne može se izliječiti. Procjenjuje se da 15 do 30 posto pacijentica sa sekundarnim rakom dojke razvija tumore u mozgu, s tim da je mozak uobičajeno mjesto za širenje raka dojke, pluća i melanoma, naglasio je.
Kako je kazao, to širenje raka na mozak može uzrokovati iscrpljujuće simptome poput napada epilepsije, glavobolje, povraćanja i nekoordinisano kretanje, što može ozbiljno uticati na kvalitetu života osobe.
– Opcije liječenja su ograničene jer mozak ima jedinstvenu barijeru, (poznatu kao krvno-moždana barijera) koja ga štiti od bilo čega štetnog i sprječava da mnogi ciljani tretmani i hemoterapija dođu do njega, dodao je Varešlija.
Ne tako davno, dr. Varešlija je dobio stipendiju od humanitarne organizacije Breast Cancer Now, u iznosu od više od 660.000 funti, za petogodišnje istraživanje tog kliničkog problema.
Varešlija i njegov tim iz RCSI rade na identificiranju i razumijevanju različitih prekidača gena koji pomažu raku dojke da se proširi na mozak. Kako je kazao, učinit će sve što je u njihovoj moći da bi unaprijedili razumijevanje o tome ‘koji geni zavaravaju mozak da postane spreman domaćin odbjeglim ćelijama raka dojke’.
Istraživanje u koroni
– Ta oblast nije dovoljno klinički ispitana. Drago nam je što će biti realizirana posebna istraživanja u potencijalni razvoj naših otkrića, u tretmane u korist pacijenata s metastatskim rakom dojke u mozgu, istakao je Damir i dodao da njihove studije žele shvatiti kako rak dojke može prestati reagirati na trenutne tretmane i šta čini da se rak “vrati” i proširi na druge dijelove tijela.
“Istražujemo kako možemo manipulisati lošim genima kako bismo spriječili širenje i utvrdili možemo li identificirati bilo koju novu terapiju zasnovanu na aberantnim genima.”
Precizira da mu je to treća nagrada kao glavnog istražitelja, u posljednje tri godine. Imao je, kaže, dovoljno sreće da slijedi svoje istraživačke ciljeve.
– Naravno nije bio idealan start za tu stipendiju, zbog pandemije virusa korone. Ipak, naš rad nije prestao u 2020., ali je bio sporiji i s mnogo više restrikcija. Teško je normalno istraživati u laboratoriji sa socijalnom distancom, bio je potreban ograničen pristup za osoblje laboratorija i restriktivan rad u smjenama, objašnjava Varešlija.
Za epidemiološku situaciju u Irskoj kaže da je donedavno bila relativno u redu, a sad, “zbog praznika broj pozitivnih na virus korona je veliki, nalazimo se u još jednom strogom zaključavanju”.
– To nije dobro za ekonomiju niti za mentalno zdravlje ljudi, ali je apsolutno potrebno. Vakcina je neophodna. Virus neće nestati sam od sebe, stalno se vraća i bez vakcine nema povratka u normalan život. Nadam se da će se naša istraživačka zajednica moći fokusirati odnosno u potpunosti vratiti na rješavanje problema raka, ističe on.
Dijaspora u Irskoj
Doktor Varešlija prati i situaciju na Balkanu. Nada se da će uskoro, sa ostalim članovima porodice, moći posjetiti Bosnu i Hercegovinu. Za bh. dijasporu u Dublinu kaže da je minimalna, a nisu niti adekvatno organizirani. Ima osjećaj da ni država nema neku jasnu strategiju za dijasporu.
– Vjerujem da ima dosta ljudi koji bi mogli doprinijeti razvoju države. Čak i ako nemam puno kontakata s ljudima koji žive u BiH, imam familiju i prijatelje Bosance i Balkance koji su način povezivanja sa mojim korijenima. Oduševljen sam i počastvovan što sam nagrađen stipendijom, pogotovo kad mogu da zastupam jednu generaciju ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, zaključio je dr. Varešlija.
