Intervju: Edin Nurkić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Splita i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Splita
Bošnjačka nacionalna manjina ali i druge manjinske zajednice u Gradu pokazuju stalni napredak svoga položaja i ostvarivanje svojih prava ali prostora za poboljšanja uvijek ima i očekivanju u skladu s tim su velika. Činjenica je da nema izrađene zajedničke strategije niti operativnog plana za rad s nacionalnim manjinama na nivou lokalne zajednice pa u skladu sa prioritetima rada gradskih službi i politika upravljanja ostaju otvorena pitanja glede visine i načina finansija, prostora i važne participativne uloge nacionalnih manjina u lokalnoj zajednici. Moguće rješenje je jačanje participativnog upravljanja uz suzbijanje diskriminacije te kontinuirane edukacije svih u procesu odlučivanja o Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, evropskim dokumentima o nacionalnim manjinama i najboljim primjerima prakse u našoj zemlji i u Evropi. Kontinuirano predlažemo gradonačelnicima i službama grada da treba izraditi strategiju za nacionalne manjine koja bi sadržavala i trajna rješenja zakonom propisanih poslovnih prostora za rad vijeća i predstavnika koji su „ambasadori“ svojih država i nacija u lokalnoj zajednici ali i Hrvatske u svojim državama. Imamo značajne alate i institucije za daljnje poboljšanje položaja manjina među kojima je u prvom redu savjetodavno tijelo Gradskog vijeća, Odbor za rad s nacionalnim manjinama. Ali trebamo i donošenje lokalnih operativnih programa za pojedine nacionalne manjine, tijela koja će nadzirati njihovu provedbu i posebno veću podršku medija kako bi očuvali i dalje razvili manjinska prava, a posebno kulturu tolerancije koja je izuzetno važna ne samo za nacionalne manjine već i za ukupni razvoj hrvatske demokratije.
Kako vidite položaj vaše manjine u gradu Splitu, kakav je odnos građana prema vama?
Bošnjaci su na području grada Splita autohtona nacionalna zajednica koja je neizostavna u rastu i razvoju lokalne zajednice pa u skladu s istorijskim, gospodarskim i pravnim elementima očekivano je položaj vrlo dobar, jer iza tog očekivanog statusa stoji značajan doprinos Bošnjaka kroz prepoznati rad i doprinos zaslužnih pojedinaca, vijeća i udruženja u gradu Splitu, Splitsko - dalmatinskoj županiji i Republici Hrvatskoj.
Građani prepoznaju naš rad i odlučnost da uvijek damo i više od očekivanog za našu lokalnu zajednicu i svojim primjerom ukažemo na zajedništvo u različitosti, a oni koji s tim nisu upoznati imaju prigodu znati više upravo kroz rad Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Splita te Vijeća Bošnjaka na nivou županije i hvale vrijednog rada Bošnjaka u kulturnom i braniteljskom korpusu kroz rad Kulturnog društva Bošnjaka „Preporod“ Split i Udruženja Bošnjaka branitelja Domovinskog rata Republike Hrvatske - podružnica Split. Dnevno politički izazovi utiču na naš položaj pa se s tim nosimo kvalitetom svog rada i ustrajnosti da se poteškoće riješe u zajedničkom interesu, iako je to proces koji traje često duže nego bi mi htjeli. Zahvalni smo na svakoj prilici javnog nastupa i izboru naših pripadnika u tijela koja donose odluke, jer bez naše aktivne uloge svi smo mi u lokalnoj zajednici prepušteni slučaju i kriznim ishodima.
STALNI NAPREDAK
Kako ocjenjujete vašu saradnju s Gradom Splitom, jeste li zadovoljni odnosom u odnosu na vaše potrebe? Jeste li zadovoljni načinom i visinom finansiranja? Je li riješeno pitanje prostora za vaše aktivnosti i aktivnosti vaših udruženja?
Zahvalni smo jer postoji komunikacija, saradnja i savjetodavno tijelo Gradskog vijeća, Odbor za rad s nacionalnim manjinama pa je u svim dosadašnjim gradskim upravama i u svakom mandatu splitskog gradonačelnika napravljen korak naprijed za nas Bošnjake i naše prijatelje u drugim nacionalnim manjinama, jer zajednički radimo na rješavanju svih otvorenih pitanja putem Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina grada Splita te radom naših predstavnika u Odboru za rad s nacionalnim manjinama, gdje imamo tri člana dok ispred Gradskog vijeća su četiri predstavnika uz podršku stručnih službi Grada.
Upravo smo saradnjom i postigli kontinuirani rast finansiranja što očekujemo i ove godine kao i svih godina koje predstoje pred nama. Naša očekivanja su stalno povećanje naše uloge i participacije u donošenju odluka u lokalnoj zajednici u skladu sa Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina Republike Hrvatske i realizaciji svih nacionalnih strategija i akcijskih planova u našem gradu Splitu, jer zaslužujemo kao i svi građani „naj grada na svitu„ drugoga grada po veličini U Hrvatskoj i upravnog središta najvećeg kantona u Republici Hrvatskoj samo najbolje i da se možemo usporediti sa cijelom Evropom glede standarda građana i u odnosima prema nacionalnim manjinama i ljudskim pravima. To je cilj i svrha našeg rada, jer samo tako ćemo zaustaviti iseljavanje mladih i demografsku propast.
Kontinuirano predlažemo gradonačelniku i službama grada da treba izraditi strategiju za nacionalne manjine koja bi sadržavala i trajna rješenja zakonom propisanih poslovnih prostora za rad vijeća i predstavnika koji su „ambasadori“ svojih država i nacija u lokalnoj zajednici. Naravno da bi se u skladu sa prostornim rješenjima obuhvatile i udruge nacionalnih manjina, jer su one promotori kulturne autonomije naših zajednica i neizostavni dio našeg rada u gradu Splitu i šire.
JAČANJE MANJINSKE PARTICIPACIJE
Smatrate li da ima neriješenih pitanja i prostora za poboljšanje saradnje na nivou grada?
Prostor za poboljšanje je sveprisutan pa su i očekivanju u skladu s tim velika. Činjenica je da nema izrađene zajedničke strategije niti operativnog plana za rad s nacionalnim manjinama na nivou lokalne zajednice pa u skladu sa prioritetima rada gradskih službi i politika upravljanja ostaju otvorena pitanja glede visine i načina finansija, prostora i važne participativne uloge nacionalnih manjina u lokalnoj zajednici. Moguće rješenje je jačanje participativnog upravljanja uz suzbijanje diskriminacije te kontinuirane edukacije svih u procesu odlučivanja o Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, evropskim dokumentima o nacionalnim manjinama i najboljim primjerima prakse u našoj zemlji i u Evropi.
Takođe smo manjina koja vodi upravni spor sa gradom Splitom glede raspodijele stanova u vlasništvu grada Splita za osobe u potrebi za našu članicu i na žalost dugogodišnji pravni proces će na kraju pokazati sve poteškoće koje imaju osobe u potrebi neovisno o nacionalnoj pripadnosti. U pitanju socijalnih potreba građana za zbrinjavanje u stanove u vlasništvu grada su daleko veće potrebe nego gradske mogućnosti i to je područje u kojem ima jako velikog prostora za poboljšanje za sve građane grada Splita koji su u potrebi.
Koji su vaši planovi i programi u narednom razdoblju i na čemu ćete raditi?
Planovi i programi rada Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Splita su donešeni u skladu sa potrebama naših sunarodnjaka, Statutom, Nacionalnim planom za Bošnjake u Republici Hrvatskoj i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina koji se treba realizirati na području grada Splita. Česta je pojava i na žalost činjenica da planovi i programi se ograničeno realizuju zbog toga što gledamo one sredine kojima je standard lošiji te se zadovoljimo drugim ili trećim ili predzadnjim mjestom na tablici standarda građana i ljudskih prava. Moje osobno mišljenje jeste da jedino zlatni standardi mogu biti pokretači rasta i razvoja i dobrih međuljudskih odnosa. Trebamo biti uvijek prvi za ljude koje predstavljamo i za koje smo odgovorni. Zato ćemo raditi na poboljšanju u svim Ustavnim zakonom propisanim područjima djelovanja Vijeća bošnjačke nacionalne manjine i to:
1. služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj upotrebi;
2. odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služimo;
3. upotrebu svojih znamenja i simbola;
4. kulturna autonomija održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanja i zaštite svojih kulturnih dobara i tradicije;
5. pravo na očitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere;
6. pristup sredstvima javnog priopštavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopštavanja (primanje i širenje informacija) na jeziku i pismu kojim se služe;
7. samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa;
8. zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnom nivou, te u upravnim i pravosudnim tijelima;
9. sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina;
10. zaštitu od svake djelatnosti koja ugrožava ili može ugroziti njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda.
OPERATIVNI PLAN ZA BOŠNJAČKU NACIONALNU MANJINU
Predlagat ćemo gradu Splitu izradu operativnog plana za bošnjačku nacionalnu manjinu sa ciljem da grad Split ponovo postane izbor mladih i obrazovanih iz Bosne i Hercegovine za rad i život i time povećanje broja mladih i obrazovanih Bošnjakinja i Bošnjaka u Splitu. Naglašavat ćemo neizostavnu participativnu ulogu i predlagati i poticati Bošnjake za zapošljavanje u gradskoj upravi i sudjelovanje u konkusima za upravna i savjetodavna tijela. Očekujemo da će i politike izabranih gradskih vijećnika biti u skladu s našim programom uključivanja i kulturne različitosti uz mostove koji nas povezuju i koji su u zajedničkom interesu svih građana. Osim povećanja standarda, uz naš programski pristup imamo i kvalitetniju sigurnost za sve. Za realizaciju je potrebna i medijska vidljivost te treba raditi na promjeni paradigme u kojoj nismo trenutno prisutni u uredničkim politikama javnih medija, a što bi trebalo promijeniti. U skladu sa potrebama starijih sunarodnjaka predlagat ćemo izgradnju novih domova za starije i stanova za potrebite. Socijalne i radne politike su važne za nas Bošnjake. Gradonačelnik Šuta je dao riječ da će nam u tome pomoći savjetom, podrškom i djelom na prvom sastanku odmah nakon izborne pobjede u gradskoj vijećnici.
VAŽNOST KULTURNIH UDRUŽENJA
U Splitu se dva puta godišnje vrši smotra djelovanja udruženja nacionalnih manjina na kulturnom planu. Riječ je o manifestacijama u povodu Dana grada i proslave svetog Dujma 7. maja i obilježavanje Dana ljudskih prava 10. decembra. Smatrate li da bi nacionalne manjine mogle organizovati još neku zajedničku manifestaciju, ili udruženo djelovati na nekom projektu i kojem?
Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina grada Splita i manifestacije za Dan grada Splita i za Međunarodni dan ljudskih prava koji je ujedno i dan Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina grada Splita koja organizira navedene smotre, temelj je kulturne autonomije organiziranih manjina u gradu Splitu i SDŽ-i kroz udruženja, zajednice i društva. Postignuto je veliko zajedništvo i podignuta kvaliteta kulturnih udruženja nacionalnih manjina zahvaljujući kontinuiranom radu članica i članova, finansijskoj podršci Savjeta za nacionalne manjine, Kantone i Grada Splita kroz konkurse za kulturna udruženja nacionalnih manjina te međusobnom povezivanju i saradnji zahvaljujući radu Koordinaciji vijeća i predstavnika nacionalnih manjina grada Splita. Nacionalne manjine mogu organizovati još zajedničkih manifestacija ili biti dio kulturnih događanja svih drugih kulturnih događaja u gradu i kantonu. Dva primjera u kojima su naša bošnjačka udruženja zajednički sudjelovala sa lokalnim, hrvatskim i međunarodnim muzičarima su bili za obilježavanje genocida u Srebrenici i to sa koncertima klapa i zborova u Vili Dalmaciji i koncertu svjetskog harmonikaša i zagrebačke filharmonije na Trgu Gaja Bulata. Postoji i bilateralna saradnja udruženja pri prigodnim kulturnim manifestacijama i to će se sve više razvijati. Već je predložena zajednička manifestacija na razini Splitsko - dalmatinske županije povodom dana kantona za narednu godinu.
Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju saradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave? Što bi na tom planu trebalo poduzimati, mijenjati?
Prostor za napredak postoji i prioritet je da manjine postanu prioritet u lokalnim politikama. Edukacija svih službenika i pročelnika, a ne samo pojedinaca, jer je za partnerski odnos važno poznavanje Ustavnog zakona i razvijanje senzibiliteta i prihvaćanja participativnog upravljanja pri partnerskom odnosu uprave s nama, izabranim predstavnicima nacionalnih manjina. Upravo Priručnik koji ste vi izdali doprinosi i našoj spoznaji o edukaciji kao prioritetu. Obaveza je da stručne službe budu podrška u realizaciji planova i programa Vijeća i predstavnika, a gradska uprava partner na traženju najboljih rješenja i stalan podrška u provedbi istih. Operativno bi predložio sastanak predstavnika stručnih službi i voditelja odsjeka s nama jedan put mjesečno, a kvartalno sastanak sa pročelnicima za finansije, prava manjina te najmanje dva puta godišnje sa gradonačelnikom ili dogradonačelnikom o realizaciji budžeta.
STALNA EDUKACIJA I PARTNERSTVO
Da li su i u kojoj mjeri Operativni programi Vlade za nacionalne manjine potaknuli veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama? Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funksioniranja lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti i široj populaciji?
Operativni programi Vlade za nacionalne manjine potaknuli su aktivnost i potrebu manjina u lokalnim sredinama no u manjoj mjeri u izvedbi istih, jer imamo različite poteškoće koje se mogu nadići samo strateškim pristupom i participativnim upravljanjem uz operativni pristup radnim sastancima koji moraju biti dobro pripremljeni te da se uspostave odgovarajuća tijela provedbe i kontrole u gradskoj upravi u kojima će sudjelovati i predstavnici manjina. Na razvoju svijesti o dobrobiti treba intenzivno raditi i to će se tek jasno vidjeti kad medijski pratimo realizaciju Operativnih programa Vlade u našoj lokalnoj zajednici i to bude sveprisutna vijest i kontinuirana politika pa će se time osvijestiti benefiti koje ovi programi donose za sve građane, a ne samo manjine kao njihove direktne korisnike. Gradski vijećnici mogu doprinijeti tome u svojim medijskim nastupima kao i kroz svoje političke stranke. Ured za ljudska prava i Savjet za nacionalne manjine RH uz saradnju sa Koordinacijama vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u lokalnim zajednicama mogu organizovati edukaciju, konferencije na temu „Mediji i manjine“ i poseban vid saradnje sa novinarima radi senzibiliziranja šire javnosti za manjinska pitanja.
IZOSTAJE MEDIJSKA PODRŠKA
Kako vidite odnos medija prema vama i vašem djelovanju? Ima li u tom odnosu prostora za poboljšanje saradnje, a time i za veću vidljivost vašeg djelovanja i uvažavanje vaših potreba i problema?
Pitanje medija i manjina u Republici Hrvatskoj sa naglaskom na grad Split je najveći prostor za poboljšanje, jer smo nevidljivi kad su u pitanju javni mediji što pokazuju i sva relevantna izvješća nadležnih tijela i institucija pa i sami mediji navode da im nismo zanimljivi, dok se ne dogodi sigurnosni problem ili pojedinačni incident. Zahvala i čast pojedinim medijskim kućama i novinarkama i novinarima koji imaju emisije za nacionalne manjine pa se ipak čujemo i vidimo u javnosti.
U posljednje vrijeme sve češće se pojavljuju zahtjevi za promjenama ustavnog položaja manjina u RH, kako u pogledu njihovog finansiranja, ograničavanja prostora djelovanja pa do promjena u njihovoj zastupljenosti kako u tijelima lokalne samouprave tako i na nivou Sabora RH. Što mislite o tim zahtjevima i kako ocjenjujete ukupnu riješenost položaja nacionalnih manjina u RH? Ima li potrebe za promjenama i u kom smislu bi vi eventualno predlagali promjene?
Jasno je da je moj lični stav da politički zahtjevi za promjenama koji nose umanjivanje stečenih prava nacionalnih manjina vode samo u destabilizaciju Ustavnog poretka Republike Hrvatske i time dovode u pitanje sva dosadašnja civilizacijska i demokratska postignuća. Često se danas govori o sigurnosti pa sam mišljenja da su takvi zahtjevi ugrožavajući za mir i dobrobit Republike Hrvatske i za sve građane, a ne samo za nas građane druge nacionalnosti, vjere i etničke pripadnosti, jer se radi o populizmu kratkog vijeka. Upravo postojeća ustavna rješenja nas štite od raznih ekstremnih skupina i pojedinaca, a i mi predstavnici nacionalnih manjina kao participativni građani smo brana nedemokratskim skupinama. Lično smatram da treba uskladiti druge zakone sa postojećim Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i to takvim pravnim rješenjima koji bi pojednostavnili primjenu u lokalnoj zajednici i ojačali participativnu ulogu predstavnika manjina. Nakon primjene takvih rješenja postigli bi veći standard i života i ljudskih prava u lokalnim zajednicama zato jer pripadnici manjina jako dobro razumiju građane u potrebi.
BORBA ZA STEČENA PRAVA
Dosta se govori o negativnim uticajima koje su donijeli rezultati popisa stanovništva pokazavši značajan pad udjela nacionalnih manjina što je u nekim segmentima i sredinama ugrozilo i poziciju i prava nacionalnih manjina. Koliko su i kako po vašem mišljenju ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku, odnosno ostvarivanje manjinskih prava?
Osvijestili smo sa statističkim podacima popisa da smo u demografskoj krizi koja je izazov opstojnosti kako svih manjinskih zajednica u preambuli Ustava Republike Hrvatske tako i Hrvata. Kriza je izazov kada trebamo odgovoriti na pitanje da li je naš zajednički interes da zaustavimo negativni proces tako da učinimo sve da autohtone manjinske zajednice budu jednaki prioritet u imigracijskim procesima koji su neminovni uz demografske politike za Hrvate. U mnogim lokalnim zajednicama vijeća nacionalnih manjina postaju predstavnici nacionalnih manjina,negdje i nestaju, a mnogima je zbog kriterija u postotku ugroženo postojanje. Vrlo rijetke lokalne zajednice donose odluke u svojim statutima da stečena prava ne ovise samo o kriteriju brojnosti već i o značaju manjinskih zajednica u opstojnosti i razvoju lokalne zajednice. To je put za očuvanja vrednota hrvatske demokracije i ustavnog poretka na evropskim vrijednostima.
Broj pripadnika nacionalnih manjina se smanjuje ne samo na nivou Splita, nego i kantona te cijele RH. Neke manjine u tom procesu gube određena prava (na finansiranje, prostor za djelovanje, korištenje jezika…). Mislite li da bi se u takvim slučajevima trebalo (kao što je to učinjeno u nekim jedinicama lokalne samouprave) neka prava manjina trebalo tretirati kao stečena (npr. finansiranje, upotreba jezika), kao što je to riješeno u nekim jedinicama lokalne samouprave?
Put za očuvanja vrednota hrvatske demokracije i ustavnog poretka na evropskim vrijednostima je usvajanje Statuta grada Splita sa člankom u kojem je razvidno kako su prava manjina pravna stečevina i time će se potvrditi značaj manjinskih zajednica u opstojnosti i razvoju lokalne samouprave.
TOLERANCIJA JE POTREBA DEMOKRATIJE
Kako gledate na posljednja zbivanja prilikom kojih je došlo do incidentnih situacija. Stvaraju li takvi ekscesi među pripadnicima nacionalnih manjina nelagodu pa i strah da bi moglo doći do eskalacije takvih pojava koja bi onda, eventualno imala i teže posljedice?
Strah je psihološki sveprisutan u civilizaciji ratova i podjela po nacionalnoj ili vjerskoj ili etničkoj ili političkoj ili spolnoj ili seksualnoj ili stručnoj ili staleškoj ili drugoj osnovi i to je činjenica. Optimist sam glede resursa u zakonima i sigurnosti u Republici Hrvatskoj no realist da pojedinačni incidenti uz javne istupe dolijevaju ulje na vatru. Primjena zakona je najbolja prevencija nasilja. Najveća opasnost svakog demokratskog društva je nečinjenje pojedinaca u institucijama u javnom i državnom sektoru radi ličnih uvjerenja i interesa gdje se zanemaruje javni interes zaštite ljudskih prava, prava nacionalnih manjina i prava ranjivih skupina.
Kako ocjenjujete stanje tolerancije u hrvatskom društvu kada su pitanju nacionalne manjine? Da li se standardi poboljšavaju ili narušavaju? Da li su posljednji događaji istovremeno i izazov za manjine? Kako se s tim nositi i što mislite da bi trebalo poduzimati?
Pravno i institucionalno stanje tolerancije je na prihvatljivom nivou za pripadnike nacionalnih manjina i treba se nastaviti proces zakonskih poboljšanja i dio sam ih predložio u odgovoru na prethodna pitanja. Pučka pravobraniteljica je dala niz mjera koje bi poboljšale stanje. Svi incidenti i politike podjela su stalni izazov za građane i kontinuirano pitanje za nas kako se s tim nositi i što poduzeti? Strategija koja se primjenjuje u kriznim situacijama u sebi uvijek nosi multidisciplinarni pristup i participativno upravljanje uz partnerski odnos svih kojima je javni interes svrha postojanja. Metafora stanja u društvu je da su vjetrovi, pijavice i grmljavinske oluje sve većeg intenziteta i dinamike pa u skladu s tim trebamo osvijestiti da je vrijeme za promjenu strategije i odnosa prema pojavama životne ugroze za pojedinca i zajednicu. Stanje uma nečinjenja sa uvjerenjem da neće mene i da me se ne tiče treba mijenjati u pozitivan stav da je ugrozi dostojanstva, digniteta i života pojedinca i „samokres i u moju glavu“! Mir je uvijek ciljano stanje dobra. Imamo priliku pa i dvije ako treba, za kvalitetnije društvo sa zlatnim standardima za građane.
Autori: Pero Jurišin – Stojan Obradović
Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA koji se realizira uz finansijsku podršku Grada Splita
