Suad Arnautović, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (Foto: I. Š. / Klix.ba)

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) danas je donijelo odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora 2022. godine. Tom prigodom održana je konferencija za novinare na kojoj su o odluci govorili članovi Središnjeg izbornog povjerenstva.

Predsjednik SIP-a Suad Arnautović je u svom obraćanju naglasio da je Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcionira uz zakon i izbore, te upitao da li neke političke snage imaju za krajnji cilj da Bosna i Hercegovina prestane funkcionirati kao demokratska država.

Podsjetio je da je u BiH i dalje biračko pravo glasa za Predsjedništvo BiH, Dom naroda, predsjednika i potpredsjednike RS-a, predsjednika i potpredsjednike FBiH temelji na etinictetu i entitetu.

“To je segregacijski ekskluzivitet po kojem vas etnicitet i vaše mjesto stanovanja determinira vaše ljudske slobode. To je neprihvatljivo diskriminatorna politička raspodjela birača”, rekao je Arnautović.

Pojasnio je da je Središnje izborno povjerenstvo BiH osnovano na temelju Daytonskog mirovnog sporazuma, te kazao da je dezinformacija da bi drugo izborno povjerenstvo moglo održati izbore.

“Ovom prilikom želim istaknuti da u BiH samo Središnje izborno povjerenstvo ima nadležnost za provođenje izbora”, podvukao je Arnautović.


Vlado Rogić, član CIK-a (Foto: I. Š. / Klix.ba)

Predsjednik SIP-a je pojasnio da o nadležnostima entitetskog izbornog povjerenstva odlučuje Središnje izborno povjerenstvo BiH u skladu sa zakonom, a o održavanju izbora ne može odlučivati ​​ni jedno tijelo osim SIP-a.

“Nadležne institucije moraju osigurati sredstva za provođenje izbora u roku od 15 dana od raspisivanja izbora. U ovom slučaju, do 19. svibnja”, kazao je Arnautović, dodajući da je zakonskim aktima propisano da se za one koji nezakonito utječu na birača da ne glasa mogu izreći kazna zatvora do 3 godine.

Podsjetio je da se kazneno djelo može počiniti činjenjem ili nečinjenjem te da će SIP u vezi s tim odlučivati ​​ako bude potrebno.

Vlado Rogić, član izbornog povjerenstva koji je glasao protiv odluke o raspisivanju izbora, pojasnio je svoj stav rekavši da ne postoji izborni zakon koji određuje kako će se sastavljati određena tijela u BiH i kako će se delegirati delegati.

“Znate da je Ustavni sud presudom Ljubić stavio van snage odredbe Izbornog zakona, ukinuo odredbe kada je u pitanju delegiranje delegata iz kantona u Dom naroda”, rekao je Rogić, dodajući da nema zakonskih uvjeta za raspisivanje izbora i da neko ne misli da je on protiv prava građana i konstitutivnih naroda na izbore.”

“To je demokratski stečeno pravo, to pravo treba ostvariti, ali ga prethodno treba osigurati”, dodao je.


Vanja Bjelica-Prutina, članica CIK-a (Foto: I. Š. / Klix.ba)

Predsjednik SIK-a Arnautović reagirao je na ove tvrdnje rekavši da postoji pravno-formalni okvir za održavanje i neposrednih i neizravnih izbora.

Što se tiče glasovanja birača s prebivalištem izvan BiH, uvedene su dodatne izmjene o kojima je govorila članica Izbornog povjerenstva Vanja Bjelica-Prutina, rekavši da su zahvaljujući misiji OSCE-a uspjeli izraditi aplikaciju koja će omogućiti elektroničku prijavu birača ta da je procedura za prijavu foramalizirana.

“Kopija identifikacijske isprave više nije dovoljna, potreban je skeniran, fotografiran identifikacijski dokument. Dokaz o prebivalištu izvan Bosne i Hercegovine, potrebno je potvrditi tu adresu”, pojasnila je Bjelica-Prutina neke od izmjena za glasanje iz inozemstva.

Uz elektroničku prijavu, moguća je i prijava putem faksa, jer je to navedeno u Izbornom zakonu. Birači sami biraju hoće li glasovati putem pošte ili u diplomatsko-konzularno predstavništvu.

Izvor: klix.ba.