Izvor: Oslobođenje, 18. septembra 2018. godine, piše: Minela Pamuk

U posljednjih pet godina USAID je osigurao 75 miliona dolara za podršku ekonomiji BiH. Ovaj iznos odnosi se na projekte i politiku, za unapređenje poslovnog okoliša, ali i za projekte koji direktno rade sa biznisima u vezi sa stručnim osposobljavanjem, pristupom evropskim tržištima i unapređenje proizvodnje. Kako je u razgovoru za Oslobođenje kazao Peter Duffy, šef misije USAID-a u BiH, tih 75 miliona dio je njihovih dugoročnih projekata.

Pomoć        

– Pored tih 75 miliona, potrošili smo još 20 kako bismo pomogli firmama da se oporave od poplava, farmama da se ponovo izgrade, a pomogli smo i općinama da ponovo izgrade ekonomsku infrastrukturu koja je uništena u poplavama, tako da to daje cifru od oko 100 miliona dolara, kaže Duffy.

USAID, zajedno sa vladom Švedske, godinama radi na projektima FARMA, pa nam recite na koji način su oni pomogli razvoju poljoprivrede u BiH? Koje oblasti projekt podržava i koje su zahvaljujući njemu postigle najveći uspjeh?   

– Naš generalni cilj je da pomognemo firmama iz BiH da postanu konkurentnije i u BiH, ali i u regionu i EU. Kada je u pitanju FARMA projekt, radimo sa proizvođačima i prerađivačima u poljoprivrednom sektoru da unaprijede kvalitet, da im pomognemo da prošire proizvodnju, da pomognemo malim farmerima koji nemaju ekonomska sredstva integrisana u vrijednosni lanac kako bi se mogli uklopiti u veće kompanije, te da pomognemo da razumiju tržište EU. Istovremeno, radimo sa predstavnicima vlasti, sa inspekcijama, veterinarskim uredom i agencijama za sigurnost hrane kako bismo pomogli da oni udovolje EU standardima, tako da proizvodi iz BiH budu prihvaćeni i da se izvoze. Trenutno smo fokusirani na sektor peradarstva, voća i povrća, mliječne proizvode i malo manje na ljekovito bilje koje se koristi za lijekove i kozmetiku.

Kažete, cilj Vam je bio da pomognete razvoju, a koliko ste u tome uspjeli?       

– Ako uporedite stanje sada i prije nekoliko godina, današnje mljekare, preradu i proizvodnju mlijeka, vidimo da je ostvareno poboljšanje, posebno sa sirevima koji dobijaju brojne nagrade i izvoze se. Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH je nedavno objavilo da je sektor peradarstva savladao sve prepreke kako bi se moglo izvoziti u EU. Također smo prošle godine imali usvajanje strategije na državnom nivou za poljoprivredu i to otvara još puno prilika za BiH da se priključi EU. FARMA II ima grantove vrijedne 6,5 miliona dolara, pola tih grantova još nije odobreno, tako da se širom zemlje pomaže manjim proizvođačima korištenjem tih grantova da unaprijede proizvodnju i da ostvare prihod za svoje porodice, mislim da smo na oba nivoa ostvarili uspjehe. Ali još puno toga je ostalo da se uradi.

Mnoge su pogodnosti i mogućnosti pred nama, ali hoćemo li mi znati da ih iskoristimo?   

– Jedan od velikih izazova je da osiguramo da i poljoprivrednici i predstavnici vlasti prepoznaju te mogućnosti i da razviju načine da se one iskoriste. Veliki dio toga je dijeljenje informacija, da osiguramo da se analiziraju lokalni kapaciteti, ali ja sam pun nade.

Potreba sigurno postoji, ali hoće li biti FARMA III projekta?          

– Naš cilj je da pomognemo bh. firmama da rastu i da se otvaraju nova radna mjesta. Svakih nekoliko godina pravimo analize kako bismo vidjeli koji sektor ima najviše potencijala i koji sektor najviše obećava. Gledamo i ekonomske uslove, ali i ono što bi vlasti trebale da urade, tako da ćemo sigurno nastaviti da radimo sa malim firmama.

Veze sa BiH         

-Da li ćemo to nastaviti da radimo u poljoprivrednom ili nekom drugom sektoru koji više obećava, odlučićemo do kraja projekta FARMA II.

Krenuli ste i sa projektom Diaspora Invest, kakve je rezultate dao do sada?        

– Diaspora Invest je projekt star godinu i po. Još je prilično mlad, ali već sada prevazilazi moja očekivanja. Mnogi ljudi napustili su BiH sredinom 90-ih, a ti ljudi su sada u svojim ranim 40-im godinama u Evropi, Kanadi, u SAD-u i imaju dobre pozicije u firmama vani, a nekad su i sami direktori tih firmi. Razmišljali su o tome kako mogu pomoći BiH. Ne žele po svaku cijenu da se vrate u BiH, ali žele da imaju veze sa BiH, žele da kupuju u BiH i da presele svoju proizvodnju ovdje. Program Diaspora Invest govori o tome kako da pomognemo tim ljudima, da uzmemo njihove ideje, da ih pretvorimo u stvarnost.

Kako to radite?

– Imamo tri glavna načina na koja to radimo. Prvi je da osiguramo usluge tim ljudima kako bi razumjeli lokalno tržište, kako bismo ih spojili i uskladili sa lokalnim partnerima, radimo sa općinama kako bismo omogućili izdavanje dozvola, kako bi mogli otvoriti svoje firme ovdje. Pod dva, osiguravamo tehničku pomoć kako bi udovoljili standardima EU ili drugim standardima. Imamo već primjera da su neke od tih firmi prenijele svoju proizvodnju, ali sada kažu moramo ponovo certificirati proces proizvodnje, moramo udovoljiti ovim standardima i to košta. Mi ćemo pomoći da se izvrši subvencija tih troškova. Treća stvar je da dajemo grantove kako bismo podržali neke troškove koji se javljaju. To su mali grantovi, ali pomoću njih donekle dijelimo rizik. Fokusiramo se samo na male firme za BiH, imali smo interes od mnogo zemalja, sad imamo partnerstva putem grantova sa 30 kompanija, koje su prošle godine donijele investicije više od 7 miliona KM. Za prvu godinu smo zadovoljni i mislim da postoji tendencija rasta vremenom. Ono što je najvažnije kod programa za dijasporu jeste da pokazuje da ljudi mogu uspjeti u BiH.