Izvor: Oslobođenje, 18. rujna 2018. godine, piše: Minela Pamuk
U posljednjih pet godina USAID osigurao je 75 milijuna dolara za podršku ekonomiji BiH. Ovaj iznos odnosi se na projekte i politiku, za unaprjeđenje poslovnog okoliša, ali i za projekte koji izravno rade sa biznisima u svezi s stručnim osposobljavanjem, pristupom europskim tržištima i unaprjeđenje proizvodnje. Kako je u razgovoru za Oslobođenje kazao Peter Duffy, šef misije USAID-a u BiH, tih 75 milijuna dijelom je njihovih dugoročnih projekata.
Pomoć
– Pored tih 75 milijuna, potrošili smo još 20 kako bismo pomogli firmama da se oporave od poplava, farmama da se ponovno izgrade, a pomogli smo i općinama da ponovno izgrade ekonomsku infrastrukturu koja je uništena u poplavama, tako da to daje cifru od oko 100 milijuna dolara, kaže Duffy.
USAID, zajedno sa vladom Švedske, godinama radi na projektima FARMA, pa nam kažite na koji način su oni pomogli razvitku poljoprivrede u BiH? Koja područja projekt podržava i koje su zahvaljujući njemu postigle najveći uspjeh?
– Naš generalni cilj je pomoći firmama iz BiH da postanu konkurentnije i u BiH, ali i u regionu i EU. Kada je u pitanju FARMA projekt, radimo sa proizvođačima i prerađivačima u poljoprivrednom sektoru da unaprijede kvalitetu, da im pomognemo proširenje proizvodnje, da pomognemo malim farmerima koji nemaju ekonomska sredstva integrirana u vrijednosni lanac kako bi se mogli uklopiti u veće kompanije, te pomognemo razumijevanju tržišta EU. Istodobno, radimo s predstavnicima vlasti, s inspekcijama, veterinarskim uredom i agencijama za sigurnost hrane kako bismo pomogli da oni udovolje EU standardima, tako da proizvodi iz BiH budu prihvaćeni i da se izvoze. Trenutačno fokusirani smo na sektor peradarstva, voća i povrća, mliječne proizvode i malo manje na ljekovito bilje koje se koristi za lijekove i kozmetiku.
Kažete, cilj Vam je bio pomoći razvitku, a koliko ste u tome uspjeli?
– Ako usporedite stanje sada i prije nekoliko godina, današnje mljekare, preradu i proizvodnju mlijeka, vidimo da je ostvareno poboljšanje, posebice sa sirevima koji dobijaju brojne nagrade i izvoze se. Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH nedavno je objavilo da je sektor peradarstva svladao sve prepreke kako bi se moglo izvoziti u EU. Također smo prošle godine imali usvajanje strategije na državnoj razini za poljoprivredu i to otvara još puno prilika za BiH za priključenje EU. FARMA II ima grantove vrijedne 6,5 milijuna dolara, polovica tih grantova još nije odobrena, tako da se širom zemlje pomaže manjim proizvođačima korištenjem tih grantova da unaprijede proizvodnju i ostvare prihod za svoje obitelji, mislim da smo na obje razine ostvarili uspjehe. Ali još puno toga ostalo je za uraditi.
Mnoge su pogodnosti i mogućnosti pred nama, ali hoćemo li mi znati iskoristiti ih?
– Jedan od velikih izazova je osigurati da i poljoprivrednici i predstavnici vlasti prepoznaju te mogućnosti i razviju načine da se one iskoriste. Veliki dio toga je dijeljenje informacija, da osiguramo da se analiziraju lokalni kapaciteti, ali ja sam pun nade.
Potreba sigurno postoji, ali hoće li biti FARMA III projekta?
– Naš cilj je pomoći bh. firmama rast i otvorenje novih radnih mjesta. Svakih nekoliko godina radimo analize kako bismo vidjeli koji sektor ima najviše potencijala i koji sektor najviše obećava. Gledamo i ekonomske uvjete, ali i ono što bi vlasti trebale uraditi, tako da ćemo sigurno nastaviti raditi sa malim firmama.
Veze s BiH
-Da li ćemo to nastaviti raditi u poljoprivrednom ili nekom drugom sektoru koji više obećava, odlučit ćemo do kraja projekta FARMA II.
Krenuli ste i s projektom Diaspora Invest, kakve je rezultate dao do sada?
– Diaspora Invest je projekt star godinu i pol. Još je prilično mlad, ali već sada prevazilazi moja očekivanja. Mnogi ljudi napustili su BiH sredinom 90-ih, a ti ljudi su sada u svojim ranim 40-im godinama u Europi, Kanadi, u SAD-u i imaju dobre pozicije u firmama vani, a nekad su i sami ravnatelji tih firmi. Razmišljali su o tome kako mogu pomoći BiH. Ne žele se pod svaku cijenu vratiti u BiH, ali žele imati veze s BiH, žele kupovati u BiH i preseliti svoju proizvodnju ovdje. Program Diaspora Invest govori o tome kako pomoći tim ljudima, uzeti njihove ideje, pretvoriti ih u stvarnost.
Kako to radite?
– Imamo tri glavna načina na koja to radimo. Prvi je osigurati usluge tim ljudima kako bi razumjeli lokalno tržište, kako bismo ih spojili i uskladili s lokalnim partnerima, radimo sa općinama kako bismo omogućili izdavanje dozvola, kako bi mogli otvoriti svoje firme ovdje. Pod dva, osiguravamo tehničku pomoć kako bi udovoljili standardima EU ili drugim standardima. Imamo već primjera da su neke od tih firmi prenijele svoju proizvodnju, ali sada kažu moramo ponovo certificirati proces proizvodnje, moramo udovoljiti ovim standardima i to košta. Mi ćemo pomoći u izvršenju subvencija tih troškova. Treća stvar je da dajemo grantove kako bismo podržali neke troškove koji se javljaju. To su mali grantovi, ali pomoću njih donekle dijelimo rizik. Fokusiramo se samo na male firme za BiH, imali smo interes od mnogo zemalja, sad imamo partnerstva putem grantova s 30 kompanija, koje su prošle godine donijele investicije više od 7 milijuna KM. Za prvu godinu zadovoljni smo i mislim da postoji tendencija rasta vremenom. Ono što je najvažnije kod programa za dijasporu jeste pokazati kako ljudi mogu uspjeti u BiH.
